|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Uloga kemokina u patogenezi multiplog mijeloma |
| Voditelj: |
Toni Valković |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
POLAZIŠNE SPOZNAJE:multipli mijelom (MM) je među najčešćim hematološkim tumorima,incidencija mu raste,a liječenje ne zadovoljava.Nastanak novih krvnih žila-neoangiogeneza,neophodna je za rast i širenje raka,tako i MM-a.Određena je učinkom proagiogenih i protuangiogenih čimbenika.U MM-u,neoangiogeneza-izražena kao gustoća malih krvnih žila u koštanoj srži- korelira s agresivnošću bolesti i kraćim preživljenjem.Ponajvažniji proangiogeni čimbenik u MM-u je Vaskularni endotelni čimbenik rasta (VEGF,od engl. Vascular Endothelial Growth Factor).Uloga kemokina,među kojima je jedan od najznačajnijih Monocitni kemotaktički protein-1 (MCP-1,od engl. Monocyte Chemotactic Protein-1),u patogenezi MM-a nedovoljno je istražena.Poznato je da MCP-1 i drugi kemokini- CXCL-8, CXCL-11 i CXCL-12 dovode do nakupljanja plazmocita u koštanoj srži.Tek od nedavno postoje dokazi da MCP-1 potiče angiogenezu utičući na lučenje VEGF-a,a da njegova blokada sprečava angiogenezu.Ipak,do sada,moguća proangiogena uloga MCP-1 i drugih kemokina u MM-u nije izučavana.
CILJEVI I HIPOTEZA:utvrditi ulogu MCP-1 i drugih kemokina u neoangiogenezi MM-a te utvrditi da li MCP-1 svoj mogući proangioeni učinak ostvaruje putem VEGF-a.Pokušalo bi se odgovoriti i na pitanja da li su MCP-1 i drugi kemokini povezani s progresijom bolesti i relapsom (dovodeći vjerojatno do angiogenog "prekapčanja"),mogu li se koristiti za praćenje aktivnosti bolesti te da li imaju prognostički značaj.
OČEKIVANI REZULTATI:vjerujemo da će se potvrditi proangiogeni učinak MCP-1 (i drugih kemokina) i njegov učinak u regulaciji lučenja VEGF-a.Mislimo da će rezultati pokazati porast MCP-1 i drugih kemokina u relapsu i progresiji bolesti,dokazujući njihov protumorski učinak, i njihovu ulogu u praćenju aktivnosti bolesti te davanju prognoze.
NAČIN PROVJERE REZULTATA:ispoljenost MCP-1,drugih navedenih kemokina i VEGF-a te njihove glasničke ribonukleinske kiseline određivala bi se u histološkim uzorcima koštane srži,samim plazma stanicama (izdvojenim iz aspirata koštane srži) i plazmi 80-100 bolesnika s MM-om tijekom njihove bolesti koristeći imunohistokemiju,kvantitativni RT-PCR i imunonezimsku metodu.Gustoća malih krvnih žila i ispoljenost kemokinskih receptora odredili bi se imunohistokemijski u histološkim uzorcima koštane srži bolesnika.Podaci će se statistički obraditi.
VAŽNOST PREDLOŽENOG ISTRAŽIVANjA:rezultati istraživanja mogli bi značajno doprinjeti poznavanju patogeneze MM-a i dati osnovu za primjenu novih lijekova. |
|
|
|
|
|
|
|
