|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Evaluacija i rajonizacija sorata šećerne repe u R. Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Milan Pospišil |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Zbog nepoštivanja agrotehničkih mjera te devastiranih i zaraženih tala, prinosi korijena i šećera, a osobito digestija u R. Hrvatskoj su vrlo niski, pa je proizvodnja šećerne repe po jedinici površine znatno ispod stvarnih mogućnosti. Slabom korištenju genetskog potencijala rodnosti doprinosi i nepravilan izbor genotipova za određene proizvodne uvjete, opterećene problemom lošeg tipa tla za uzgoj šećerne repe te postojanja uzročnika bolesti u tlu (virus BNYVV, Rhizoctonia solani Kuhn). Najefikasnija zaštita od ovih bolesti je sjetva rezistentnih sorata. Zbog toga je cilj ovih istraživanja obaviti evaluaciju novih sorata šećerne repe obzirom na reakciju prema svojstvima tla (tipu tla), uvjetima proizvodnje, kao i njihovu otpornost prema pjegavosti lista (Cercospora beticola Sacc.), rizomaniji i rizoktoniji, te uz implementaciju GIS tehnologije, na osnovi postojećih i budućih podataka napraviti njihovu rajonizaciju u R. Hrvatskoj. Pretpostavlja se da će predloženi projekt doprinijeti povećanju prinosa i kvalitete korijena šećerne repe jer će proizvođači točno znati koji tip sorata (N, N/Z ili Z, uz rezistentnost na cercosporu i/ili rizomaniju i/ili rizoktoniju), na kojem tipu tla i u kojim uvjetima može dati najbolje proizvodne rezultate. Prikupljanjem, pohranjivanjem, ažuriranjem i analiziranjem svih postojećih i budućih podataka na jednom mjestu, moguće je preko GIS informacijskog sustava kontinuirano davati informacije o tlu, prisutnosti uzročnika bolesti u tlu, klimatskim uvjetima, proizvodnim vrijednostima sorata, potrebne za pravilan izbor sorata šećerne repe za određeno područje. Na temelju rezultata ovih istraživanja izradit će se karta pogodnosti tala za uzgoj šećerne repe u R. Hrvatskoj, karta s označenim područjima zaraženosti tla rizomanijom i rizoktonijom i karta s preporučenim sortimentom (tipovima sorata) za određena proizvodna područja. Na ovaj način eliminirat će se iz proizvodnje ona tla koja su nepovoljna za uzgoj šećerne repe. Rezultati istraživanja bit će testirani u pilot proizvodnji šećerne repe tijekom provođenja projekta (u 4. i 5. godini) na 12 lokacija godišnje, a mogu se i provjeriti ponovnim postavljanjem pokusa. Važnost projekta je u izradi namjenskog informacijskog sustava za proizvodnju šećerne repe u R. Hrvatskoj koji će biti u funkciji poboljšanja proizvodnje šećerne repe. |
|
|
|
|
|
|
|
