|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Naselja i groblja na istočnom Jadranu u željezno doba, simbolički aspekti |
| Voditelj: |
Sineva Kukoč |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Polazi se od teze da je stvaranje i upotreba simbola (simbolika) bitna odrednica kultura željeznog doba na istočnom Jadranu i drugdje u prapovijesnoj / protopovijesnoj Europi. Uspostavljajući odnos među stvarima, između stvari i čovjeka, simbol postaje sredstvo realizacije kulturnih oblika, stoga i mogućnost okupljanja "raspršenih" dijelova prošle (arheološke) kulture u koliko-toliko definiranu cjelinu.
Posrednička uloga simbola integrira dva prividno suprotstavljena, no najkompleksnija arheološka činjenična izvora - svijet mrtvih i naselje - u problematski zatvorenu i vrlo složenu cjelinu. To pak pretpostavlja višestruke mogućnosti analiziranja odnosa simboličnog i nesimboličnog na različitim razinama arhaičnih društava. Neke od tih mogućnosti, očekuje se, biti će ostvarene u projektu.
"Dekodiranjem" simbola, koji omogućuju baratanje značenjima i vode spoznavanju stvarnosti, otvaraju se stanovite mogućnosti ulaska u sfere "značenja" arhaičnih zajednica.
Projekt nije teorijski, ali se u njemu iskazuje potreba postavljanja novih pitanja, koja će odrediti širinu mogućih novih odgovora o konkretnoj arhaičnoj kulturi (izgubljenom sustavu), primarno liburnskoj, te potom komparativno o histarskoj, delmatskoj, japodskoj.
Projekt se praktično i studijski nastavlja na onaj prethodni (0070057), posvećen bitnom simboličnom kompleksu - kultu mrtvih na istočnom Jadranu u ovo vrijeme. Sada se problematski znatno proširuje uključivanjem "naseobinskog uzorka" koji je, vezom s "zbiljskim", samo prividno lišen simbolike.
Terenski dio projekta realizirati će se na prostoru liburnske kulture. On treba osigurati minimum nove arheološke građe (dobro dokumentirane), koja je neophodna za (re)interpretaciju navedene problematike. To se očekuje iskapanjem predloženih arheoloških nalazišta, groblja i naselja iz željeznog, dijelom i brončanog doba: Nadin, Podvršje, Ljubač, Nin, Polača - Zidić, Čauševica,Trojan, Jagodnja G. Nadinski arheološki kompleks, zbog svojih posebnih arheoloških vrijednosti, odabran je kao središnje mjesto praktičnog istraživanja.
Znanstvena interpretacija novootkrivene i postojeće građe, vođena tezom o "povezujućoj" ulozi simbola, spojiti će odabrane probleme pokopa (prilozi, "slike", vjerovanja) i odabrane aspekte naselja (npr. porostorna artikulacija, ograđivanje, ritualna razgraničenja, posebni artefakti/stratificirani, i sl.). Integrirani, oni ocrtavaju konture željeznodobnih kultura na prostoru istočnog Jadrana i naslućuju njihov "sustav značenja". |
|
|
|
|
|
|
|
