|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hrvatska u regionalnom okruženju |
| Voditelj: |
Mirjana Kasapović |
| Ustanova: |
Fakultet političkih znanosti, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt Hrvatska u regionalnom okruženju ubraja se u regionalne komparativne politike. Istražuje Hrvatsku u sklopu Srednje i Jugoistočne Europe. Srednja Europa je historijski hrvatski regionalni kontekst čije članice povezuje zemljopisni položaj, zajednička državno-politička i socijalna povijest, zajednička kultura koju je presudno oblikovalo katoličanstvo te posebni mentaliteti ljudi. U 20. st. tomu se pribrajaju komunizam i demokratska tranzicija. Hrvatska se tradicionalno shvaćala kao "rubna" ili "periferna" zemlja Srednje Europe. Glavna je postavka da se nakon sloma komunizma Srednja Europa regionalno "rekonstituirala" i da se Hrvatska u njoj vratila na svoje "historijsko mjesto". Okosnicu Jugoistočne Europe čine države nastale raspadom SFRJ. Premda su 1918.-1992. živjele u istim državama, glavna je postavka istraživanja da su elementi različitosti prevagnuli nad elementima sličnosti uzrokujući različite načine institucionalizacije i razine konsolidacije demokracije i novostvorenih država. U istraživanju se rabi analitička strategija 'most similar cases design' koja sustavnom usporedbom sličnih slučajeva nastoji otkriti hipotetske razlike među njima u institucionalnoj, procesnoj i sadržajnoj dimenziji politike. Koriste se kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja i izrađuju fokusirane studije više slučajeva, binarne studije i studije slučaja. Temeljni je cilj istraživanja analiza hrvatske politike u regionalnim kontekstima i stjecanje spoznaja o političkom razvoju cijelih regija i njenih članica. U suvremenoj komparatistici rijetka su cjelovita istraživanja Srednje Europe, a komparativnih istraživanja Jugoistočne Europe gotovo i nema. Srednja i Jugoistočna Europa od velikog su interesa RH. Zemlje Srednje Europe već su članice EU i Hrvatskoj mogu biti regionalni politički saveznici u sukobima interesnih koalicija i "povijesnih tabora" u njoj. Jugoistočna Europa je najnestabilnija europ. regija u kojoj nisu dovršeni procesi državnih dezintegracija i konsolidacija demokracije što nepovoljno utječe na stabilnost hrvatske države i dem. konsolidaciju. Rezultati istraživanja mogu biti podloga za artikuliranje državne politike u spomenutim regijama i politike prema pojedinim članicama. Istraživanje bi se provodilo etapno. Prve dvije godine težište je na istraživanju pojedinih segmenata politike, treće i četvrte istraživali bi se veći segmenti politike, a pete izradile komparativne studije regionalnih politika i studija o hrv. polit. u reg. okruženju. |
|
|
|
|
|
|
|
