|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Usklađivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela |
| Voditelj: |
Antonija Žižak |
| Ustanova: |
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Službene statistike pokazuju kako je u posljednjih petnaest godina u Republici Hrvatskoj došlo do značajnog porasta agresije među djecom i mladima, nasilja u obitelji, ovisnosti, napuštanja škole, nezaposlenosti mladih te vršenja kaznenih djela od strane djece i mladih. Uz individualna obilježja djece i mladih, velike promjene u obiteljskom i ukupnom društvenom životu u Hrvatskoj, globalizirane rizike – to jest porast broja činitelja rizika za zdravi i pozitivni razvoj djece i mladih svuda u svijetu, tu je i nepravovremeno i neprimjereno interveniranje za to zaduženih društvenih sustava i mehanizama prema onim skupinama djece i mladih koji žive u uvjetima rizičnim za pojavu poremećaja u ponašanju. Pritom, navedeni i drugi razlozi za nepovoljno stanje u području društvenog odgovora na pojavu i trend poremećaja u ponašanju djece i mladih u Republici Hrvatskoj imaju različitu, međusobno neusklađenu dinamiku. Sukladno tome u fokusu predloženog znanstvenog istraživanja je problem usklađivanja društvenih intervencija s razinama rizičnosti, potencijalima i intervencijskim potrebama djece i mladih u riziku i/ili s poremećajima u ponašanju.
Glavni cilj se odnosi na izradu modela intervencija za djecu i mlade u riziku i/ili s već ispoljenim poremećajima u ponašanju utemeljenog na znanstvenoj procjeni psihosocijalnih rizika i intervencijskih potreba korisnika. Pritom se kao ključna polazna hipoteza uzima kako postojeći sustav intervencija, posebice u području socijalne skrbi, nije usklađen sa stvarnim potrebama korisnika, djece i mladih u riziku i/ili s poremećajima u ponašanju. Istraživanje je osmišljeno s očekivanjem kako je usklađivanje sustava intervencija s potrebama djece i mladih u riziku i/ili poremećajima u ponašanju moguće oslonom na rezultate znanstveno utemeljene procjene razina rizika, potencijala i potreba korisnika.
Istraživanje slijedi logiku deskriptivnog i komparativnog nacrta. Uključuje primjenu kvantitativne i kvalitativne metodologije. Važnost predloženog istraživanja moguće je sagledati na više razina. Na praktičnoj razini se očekuje bolje razumijevanje složenih mehanizama procjene rizika i potreba djece i mladih te temeljem toga svrsishodnije planiranje intervencija, na teorijskoj snažnije utemeljenje tih procesa, a na obrazovnoj nova saznanja o starom, ali stalno promjenljivom fenomenu poremećaja u ponašanju djece i mladih. |
|
|
|
|
|
|
|
