|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Neogenski kopneni okoliši Panonskog bazena i krških područja |
| Voditelj: |
Davor Pavelić |
| Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Neogen predstavlja razdoblje s iznimno značajnim i diferenciranim geološkim razvojem na širokom području Hrvatske, kako u Panonskom bazenu, tako i u krškim područjima, tj. Dinaridima i jadranskom priobalju i otocima. Ove dvije geotektonske cjeline karakteristične su po zasebnoj evoluciji. Razvoj Panonskog bazena generiran je procesima kontinentalnog rifta što je imalo za posljedicu taloženje naslaga u okolišima generalno regionalnih osobina. Međutim, u Dinaridima i jadranskom priobalju egzistirali su mali i vjerojatno izolirani taložni bazeni pod lokalnim utjecajem. Obje geotektonske jedinice imaju problematičnu, pa čak i neriješenu stratigrafsku pripadnost kopnenih naslaga. Isto tako, sedimentacijske osobine taložnih okoliša malih bazena gotovo su nepoznate. Starije neogenske kopnene naslage Panonskog bazena mogu imati i vrlo važno strateško-gospodarsko značenje, prvenstveno u naftno-geološkom smislu. Mjestimično vrlo visok sadržaj organske komponente svrstava ih u potencijalne matične stijene ugljikovodika, a po svojim specifičnim litološkim svojstvima ove naslage u dubini mogu predstavljati i neotkrivena ležišta nafte i plina. Neogenske kopnene naslage na mnogim lokacijama u Dinaridima, jadranskom priobalju, te na otocima prekrivaju starije karbonatne ili klastične taloge. Njihova je važnost od iznimnog značaja jer su one vrlo često u funkciji višestruke praktične koristi. Na njma su izgrađena naselja, predstavljaju podlogu tala koja se koriste u poljoprivredne svrhe, akviferi su pitke vode, a na njima ili kroz njih nerijetko prolaze važne prometnice. Isto tako, na neogenskim naslagama razvijene su i najljepše plaže na Jadranu. Na recentne osobine tih naslaga snažno djeluje erozija, ali je i izravan antropogeni utjecaj koji bez njihovog detaljnog geološkog poznavanja može u nekim slučajevima imati i vrlo negativne posljedice, pa će rezultati ovih istraživanja imati i konkretnu primjenu u zaštiti okoliša krških područja. Neogenske kopnene naslage istraživat će se suvremenom metodologijom s ciljem rekonstrukcije taložnih okoliša i rješavanja problema njihove starosti. Terenska istraživanja uključit će analizu facijesa, a uzorci će se obraditi petrografski i stratigrafski u različitim laboratorijima u zemlji i inozemstvu. Stratigrafska analiza bit će multidisciplinarna i uključit će biostratigrafiju, radiometrijsko datiranje piroklastita, magnetostratigrafiju, analize stabilnih izotopa, te 14C i termoluminescenciju za datiranje mladih naslaga. |
|
|
|
|
|
|
|
