|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Rod i nacija: feministička etnografija i postkolonijalna historiografija |
| Voditelj: |
Renata Jambrešić-Kirin |
| Ustanova: |
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt će nastaviti postojeća i stimulirati buduća istraživanja tradicijske i suvremene hrvatske kulture feminističkom epistemiologijom uz uvažavanje transnacionalne razmjene znanja i iskustava što nastaju sve intenzivnijim križanjem istraživačkih domena ženskih studija, postkolonijalnih studija, kulturalnih studija i kulturne antropologije. Pretpostavka je da će novi teorijski pristup pojedinim prijelomnim razdobljima hrvatske povijesti (od ranog 19. do početka 21. stoljeća) pridonijeti razumijevanju uvjeta u kojima se nacija i njezino okruženje, njezin "organski ustroj" i reprezentacijski imaginarij, strukturira po modelu rodnih odnosa. Projekt ukazuje na relevantnost rodne perspektive za razumijevanje rodne kodiranosti sjećanja i službene povijesti (tkz. velikih pripovijesti i ženskih naracija), povijesnog razvoja nacionalnih ideologija i njihovih unutarnjih proturječja predočenih likovima nacionalnih heroina i mitskih figura žena. Premda etnoantropologija i nacionalna historiografija dijele etnocentričku perspektivu, antropološko promišljanje nelinearnih identiteta i folklorističko razumijevanje tvorbe i usaglašavanja kolektivnih priča nude širi okvir za opis nesimultanih društvenih tijekova u Hrvatskoj od 19. do 21. stoljeća.
Ključni aspekt političke i kulturne imagologije 19. stoljeća bila je podjela društvenog života na privatnu i javnu sferu i njihovo normativno pripisivanje dvama spolovima što je izazvalo niz dvojbi oko lokalnog karaktera i globalnog značaja modernizacijskih procesa. Suvremene, ali konzervativno pisane poratne nacionalne povjesnice reaktualizirale su romantičarske alegorije nacije kao ponosne i ranjene žene, marijansku ikonografiju te retoriku demografske, duhovne i moralne obnove. Inzistiranje na viktimološkom diskursu te nemogućnost prorade trauma vezanih uz žensko iskustvo povijesti, uzrokom je narativnog ponavljanja traumatskih sadržaja u popularnoj kulturi, historiografiji i memoaristici. Projekt će nizom minucioznih historiografskih rekonstrukcija i komparativnih analiza pokušati ukazati na konkurentska mjesta proizvodnje značenja o prošlosti te na obrasce rodnog imaginiranja kolektivnih identiteta u Hrvatskoj, s obzirom na suprotstavljene zahtjeve suvremenosti i tradicije, etnonacionalnih lojalnosti i transnacionalne, odnosno rodne solidarnosti. |
|
|
|
|
|
|
|
