|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Geodinamika hrvatsko - jadranskog priobalja i otoka |
| Voditelj: |
Radovan Marjanović-Kavanagh |
| Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Geodinamika hrvatsko - jadranskog priobalja i otoka.
Glavni cilj ovog projekta je uspostava permanentne GPS stanice na Opservatoriju Hvar, koja bi bila u mogućnosti rada u tzv. "Real Time - High Rate GPS" modu. Osnovni smisao permanentne GPS stanice na Hvaru je povezivanje u mrežu s drugim permanentnim GPS stanicama na našoj i susjednoj talijanskoj obali te povezivanje u mrežu s drugim već postojećim ali i novim senzorima i uređajima za detekciju i pračenje tektonskih pomaka kao što su: ekstenzometri, klinometri, gravimetri, seizmografi i dr. a za razjašnjenje lokalnih geoloških pojava predviđena su geofizička mjerenja seizmike i geoelektrike.
Osnovni cilj GPS opažanja je rano otkrivanje većih pomaka i većih geodinamičkih brzina u smislu eventualnog predviđanja zemljotresa (ev.tsunami), pri ćemu bi pridonjela i usporedba podataka GPS mjerenja i srednje razine mora dobivene mjerenjima na mareografima uz obalu.
U daljoj budućnosti predviđa se uspostava i drugih stalnih GPS stanica uzduž Jadrana po otocima, kao i uzduž obale. Na taj način bi se obuhvatili i razjasnili recentni tektonski pomaci u Jadranskom moru i otocima te povezali s poznatom geodinamikom priobalja i unutrašnjosti zemalja koje okružuju Jadran. Kako je prema sadašnjim spoznajama Jadranska ploča na više mjesta izlomljena, a nisu jednoznačno poznati parametri vektora dinamike tih "ulomaka" to je uspostava stalne GPS mreže na jadranskim otocima od izuzetne važnosti.
Potreba za postojanjem stalnih GPS točaka na jadranskim otocima je osim navedenog i u tome kako bi se egzaktnim mjerenjima (umjesto modeliranjem) obuhvatio tzv. "Loading efect". Te periodičke ali i neperiodičke deformacije litosfere, koje nastaju pod direktnim utjecajem gravitacijskih sila Sunca, Mjeseca i planeta, ali i zbog promjene zračnog pritiska, vlažnosti, temperature zraka, vjetra i dr. pa uzrokuju kolebanja i premještanja velikih masa i količina vode u Jadranu. Opažaću na obali se te promjene manifestiraju kao plima i oseka mora. Zbog navedenog razloga (uz još i druge) se neočekivano ali ipak učestalo pojavljuju plime s neuobičajeno visokim vodostajem na obali Jadrana od kojih je najpoznatija i s najvećim štetnim učincima "poplava" tj. plima u Veneciji. Kontinuirano pračenje deformacija litosfere pomoći će u predviđanju velikih plimnih valova, a samim time smanjiti njihove štetne učinke. |
|
|
|
|
|
|
|
