|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Novi biokemijski biljezi ateroskleroze u krvožilnim bolestima |
| Voditelj: |
Zlata Flegar-Meštrić |
| Ustanova: |
Klinička bolnica "Merkur" |
| Sažetak: |
Bolesti krvnih žila i dalje su najčešće u našoj populaciji. One uzrokuju najveći broj skupih dijagnostičkih postupaka i najčešće su uzrok hospitalizacije (13.5% svih hospitalizacija) (Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zagreb, 2004). Uz navedeno, ishemijska bolest srca i mozga prve su među uzrocima smrtnosti (32.1%). U usporedbi sa zemljama Europske unije, Republika Hrvatska značajno zaostaje u standardiziranoj stopi smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava. Zato određivanje novih biokemijskih biljega koji mogu ukazivati na rani razvoj aterosklerotskog procesa u krvožilnim bolestima ima veliko kliničko značenje. Obzirom na različite rezultate dosadašnja ispitivanja koja nisu u potpunosti odgovorila koji su najznačajniji biokemijski biljezi ateroskleroze u krvožilnim bolestima i da li postoji njihova povezanost sa stupnjem razvoja ateroskleroze, svrha predloženog ispitivanja je:
1. Utvrditi najznačajnije biokemijske biljege ateroskleroze u krvožilnim bolestima i ispitati njihovu povezanost sa pojavnošću i stupnjem stenoze moždanih, perifernih ili koronarnih arterija objektivno procjenjenim primjenom metoda digitalne suptrakcijske angiografije
2. Procijeniti moguću kliničku primjenu najznačajnijih biokemijskih biljega ateroskleroze, kao novih dijagnostičkih, prognostičkih i predviđajućih pokazatelja ateroskleroze u krvožilnim bolestima kako bi se što ranijom dijagnostikom i liječenjem dosegli standardi razvijenih zemalja Europske unije.
Zbog toga su postavljeni slijedeći ciljevi:
- Utvrditi da li postoji povezanost novih imunoloških biokemijskih biljega (protutijela na oksidirani LDL) i proteinskih upalnih biokemijskih biljega (serumski amiloid A ) i stupnja razvoja aterosklerotskih promjena u krvožilnim bolestima.
- Ispitati genetske i druge čimbenike koji mogu utjecati na serumsku koncentraciju i aktivnost paraoksonaze1 kroz određivanje statusa paraoksonaze i polimorfizma PON1 i PON2 gena. Krajnji cilj je prema PON1 i PON2 genotipu i PON1 i PON2 fenotipu moći razlučiti populaciju s visokim rizikom za razvoj ateroskleroze.
- Odrediti pojavnost polimorfizama gena za PAF-AH i procijeniti njihovu povezanost s pojavnošću i stupnjem ateroskleroze, obzirom da takova ispitivanja nisu provedena za europsku populaciju.
- Utvrditi razinu Hsps i auto-protutijela naspram njih, te pojavnost polimorfizama za TLR-4,-2 u krvožilnim bolestima uzrokovanim aterosklerozom. |
|
|
|
|
|
|
|
