|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Fiziologija okoliša |
| Voditelj: |
Željko Dujić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Ronjenje na komprimirani zrak, kao i ronjenje na dah, postaju sve češće rekreativne aktivnosti u cijelom svijetu, a naročito u našoj zemlji. Ronjenje zbog svojih fizikalnih osobitosti uzrokuje specifične zdravstvene probleme. Razumijevane fizikalnih karakteristika plinova u ronilačkoj smjesi pod povišenim tlakom je od osobite važnosti za sigurnost ronjenja te razumijevanje patofiziologije s dekompresijom povezanih poremećaja. Ronioci su, tijekom ronjenja na dah u moru, izloženi povišenom parcijalnom tlaku kisika i normalnom parcijalnom tlaku ugljičnog dioksida tijekom zarona i boravka na dnu, a smanjenom parcijalnom tlaka kisika i povećanom parcijalnom tlaku ugljičnog dioksida tijekom izranjanja. Uronjenost u vodu povećava prethodno i naknadno opterećenja srca dovodeći do porasta volumena krvi u prsištu i periferne vazokonstrikcije. Nadalje, izazivanje ronilačkog refleksa dovodi do vagusom posredovanog pada srčane frekvencije i preraspodjele protoka krvi, a sa svrhom očuvanja dostave potrebitih količina kisika mozgu i srcu. Većina je problema prilikom ronjenja na komprimirani zrak povezana je s nastajanjem mjehurića plina zbog prenaglog izrona. Mjehurići se javljaju i nakon vrlo plitkih zarona. Nakon nastajanja i mobilizacije mjehurića plina oni naposljetku dospijevaju u plućnu cirkulaciju gdje izazivaju različite mehaničke i humoralne učinke. Simptomi od strane središnjeg živčanog sustava, kod rekreativnih ronilaca, čine 80% prijavljenih slučajeva dekompresijske bolesti. Učinci višegodišnjeg ronjenja na kardiovaskularni i respiracijski sustav su slabo istraženi. Predloženi pokusi u sklopu ovog programa (na ljudima i životinjama, in vivo i in vitro) omogućiti će bolje razumijevanje učinaka zarona na kardiovaskularni sustav. Rezultati predloženih studija mogli bi imati značajan utjecaj na razvoj sigurnosnih postupaka i pravila za rekreativno i profesionalno ronjenje, kod muškaraca i žena. Razumijevanje patofiziologije dekompresijske bolesti je neophodno ukoliko se želi ostvariti njezina farmakološka prevencija. Predloženi program bi mogao imati značajan utjecaj na razjašnjenje dugotrajnih prilagodbi autonomnog živčanog sustava i protoka krvi kroz mozak kod vrhunskih ronilaca na dah oba spola. Naposljetku, istraživanje mehanizama prilagodbe kardiovaskularnog, respiracijskog i metaboličkog sustava prilikom ronjenja bi moglo razjasniti patofiziologiju opstrukcijske apneje tijekom spavanja. |
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
