|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Psihičko zdravlje u cjeloživotnoj perspektivi: rizični i zaštitni čimbenici |
| Voditelj: |
Nataša Jokić-Begić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Suvremene spoznaje koje su polučili interdisciplinarni pristupi uvode dimenzionalno shvaćanja u određenju psihičkog zdravlja i bolesti, postulirajući postojanje kontinuiteta između normalnog i abnormalnog ponašanja i doživljavanja. Svaki pojedinac se nalazi u nekoj točki tog kontinuuma, a tijekom života njegov se položaj može mijenjati ovisno o međusobnom odnosu rizičnih i zaštitnih čimbenika koji djeluju u određenom razvojnom trenutku. Iz toga slijedi da nitko nije zaštićen od psihičke bolesti niti je na nju osuđen. Ostaje otvoreno pitanje koje značajke pojedinca i okoline, te njihove međusobne interakcije determiniraju položaj osobe na kontinuumu zdravlje-bolest.
Glavni je cilj predloženog programa utvrditi ulogu bioloških, kognitivnih i socio-emocionalnih zaštitnih i rizičnih faktora na očuvanje psihičkog zdravlja u cjeloživotnoj perspektivi. Ispitivat će se pozitivni i negativni aspekti prilagodbe pojedinca u različitim razvojnim razdobljima te kod različitih skupina. Pozitivni aspekti prilagodbe definirani su emocionalnom, socijalnom, kognitivnom i akademskom prilagodbom na pojedine socijalne uloge, te zadovoljstvom i kvalitetom života. Negativni aspekti prilagodbe definirani su na kontinuumu od prisutnosti nekih simptoma psihičkih poremećaja (anksioznosti, depresivnosti, zlouporabe psihoaktivnih sredstava, psihosomatskih smetnji) do dijagnosticirane psihičke bolesti (anksiozni poremećaji, depresija, shizofrenija).
Istraživački cilj ostvarit ćemo pristupom kojim se: (1) transverzalno uspoređuju i longitudinalno prate skupine zdravih sudionika (od djetinjstva do zrele dobi), kroz stresna životna razdoblja kako bi se utvrdio relativni doprinos konstitucionalnih osobitosti u održavanju psihičkog zdravlja i kvalitete života, odnosno u razvoju psihičkih smetnji; (2) uspoređuje skupina zdravih sa skupinom bolesnih ispitanika kako bi odgovorili na pitanje patogeneze pojedinih psihičkih i psihosomatskih poremećaja.
Različiti metodološki pristupi koji će se koristiti u predloženom programu uključivat će kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju, ovisno o potrebama pojedinih istraživačkih zadataka. U provedbi ovog istraživanja koristit će se interdisciplinarni, multivarijatni i empirijski pristup.
Očekujemo da će objedinjeni podaci iz navedenih istraživačkih zadataka odgovoriti na pitanje o prediktorima uspješnosti prilagodbe pojedinca, njegovog zdravlja te sveukupne dobrobiti.
|
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
