|
|
|
|
|
|
Detalji programa |
Program: |
Srednjovjekovni i renesansni spomenici hrvatskog identiteta |
Voditelj: |
Igor Fisković |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Bogat i intenzivan razvoj hrvatskih krajeva u srednjem vijeku i renesansi, prožet mijenama kulturnih utjecaja i političkih tvorbi, položio je čvrste temelje hrvatskom identitetu, a usprkos proteklim stoljećima, mnoge se posljedice ondašnjeg razvoja osjećaju i danas. Bitno je međutim da je postignut stvaralački kontinuitet od 10. do. 16. st. koji je ocrtao poveznice između primorskih krajeva tradicionalno pripadajućih mediteranskom kulturnom krugu i kontinentalnih u sastavu srednjoeuropskog ozračja. Želimo li u njihovim dodirima i preplitanjima proučiti sve ono što je tvorilo hrvatski identitet (ili bolje identitete), moramo se obratiti spomenicima. Spomenici su gotovo jedini trag koji je preostao iz razdoblja, te je njihova pažljiva obrada i prezentacija nužna ne samo za trenutačne spoznaje, nego i za buduća istraživanja. Spomenici su u tom smislu sve ono što je preostalo od arhitekture, slikarstva, kiparstva, obrta i pisanih tekstova, ali pod uvjetom da je analizirano, prezentirano i komentirano, jer tek tako postaje spomenikom. Prije toga je tek prežitak negdašnjeg stvaralaštva i potencijalni izvor podataka. Prikupljanje, obrada i objava pisanih spomenika započeli su sustavno u 19. st., a onih materijalnih u prvoj polovici 20. st. Iako je mnogo pionirskog posla učinjeno, i dalje postoji potreba ne samo za obradom dosada zapostavljenih tekstova i materijalne građe, nego i za prevrednovanjem učinjenog. Jedan je od nedostataka dosadašnjih radova manjkava komunikacija među pojedinim disciplinama koje pripadaju medievistici u širem pojmu. Pokazalo se da je suradnja među povjesničarima, povjesničarima umjetnosti i filolozima nužan preduvjet uspješne obrade spomenika. Svrha je ovog programa, dakle, ne samo obrada i objavljivanje spomenika koji datiraju iz razdoblja od ranog srednjeg vijeka do kasne renesanse, nego i poticanje interdisciplinarnog rada stručnjaka raznih struka na istome poslu. Tako se otkriva se razvijena stratigrafija i vrijednosna skala međudjelovanja između pisanih vrela i umjetničkih ostvarenja u prostoru. Postupak njihove obrade se izvodi instrumentarijem znanosti koji nije stalan jer se proširuje i produbljuje, pomiče prema općim znanjima ili specijalističkim spoznajama, a i odnos prema građi svih vrsta iziskiva revizije. Iako su projekti koji sudjeluju u višestranom njihovom propitivanja i objavljivanju zamišljeni tako da na njima izravno rade istraživači određene struke, interakcija se želi postići na razini programa. |
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|