|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Kultura u tranziciji: hibridnost, reprezentacije, životne prakse |
| Voditelj: |
Ines Prica |
| Ustanova: |
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
| Sažetak: |
Program «Kultura u tranziciji: hibridnost, reprezentacije, životne prakse» objedinjuje četiri projekta u zajedničkom interesu za iznalaženje pertinentnog humanističkog diskursa i etnoantropoloških modusa istraživanja hrvatskoga moderniteta u općem određenju njegova 'tranzicijskog karaktera'. Raznolikošću sukladnih tema koje se odnose na individualno i neposredno iskustvo kulturne svakodnevice (napose razdoblja od polovice prošlog stoljeća do danas) omogućuje se cjelovit okvir za istraživanje (dis)kontinuiteta između tradicijske i tranzicijske hrvatske kulture.
Empirijski temelj predstavljaju terenska istraživanja (s naglaskom na biografske metode) te arhivska i povijesna istraživanja, dok se analitički postupci otvaraju širokom prostoru transdisciplinarnih teorijskih koncepata. Uvažavanje međunarodne razmjene znanja i iskustava nalaže uključivanje kulturnih studija, semiotike, rodnih studija i feminističke epistemologije, transnacionalne etnografije, postkolonijalne kritike, postsocijalističkih studija te novih tijekova antropologije europskih integracija.
Osnovni ciljevi odnose se na etnoantropološko tumačenje i predstavljanje iskustva i samopoimanja subjekta u procesu kulturne transformacije ( kroz iskazivanje vrijednosti, percepciju i naraciju zbilje, opis životnih praksi i prilagodbe; prikazom promjena u kulturi prehrane, popularnoj kulturi i odnosu prema radu; analizom strategija pamćenja, uloge tjelesnosti, prirode manjinskog i ženskog iskustva). Zajedničke programske orijentacije uključuju i povijesne uvide koji kontekstualiziraju i aktivno uključuju historiografske, etnografske i diskurzivne analize prijelomnih razdoblja hrvatske povijesti, prikazuju dijakroniju orijentalističkih kulturnih predstava hrvatskog prostora (morlakizma, mediteranizma, balkanizma) te predlažu kritičko čitanje povijesti hrvatske etnologije u paradigmama lokalnog znanja.
Analiza uloge rodnih odnosa uzima se neophodnom za razumijevanje dinamike povijesnih procesa, tvorbe nacionalnih projekata i proturječja suvremenosti. Uključivanje zanemarenih motiva, djela i biografija u propitanu kanonizaciju kulturne, nacionalne i znanstvene povijesti podrazumijeva podršku postkolonijalne teorije. U tom se kategorijalnom okviru suvremene procedure analize i predstavljanja postsocijalističkih kultura dovode u vezu s protoznanstvenim modelima prosvjetiteljske etnografije te se na različite načine ukazuje na položaj rubnog subjekta u odupiranju dominantnim diskursima.
|
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
