|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Zaštita slabije strane na hrvatskom i europskom tržištu roba, usluga i kapitala |
| Voditelj: |
Vesna Tomljenović |
| Ustanova: |
Pravni fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Tržište roba i usluga pretpostavlja jednakost pravnih subjekata, i to onih koji nude proizvode ili usluge kao i onih koji ih koriste. Kada se kao korisnici roba ili usluga pojavljuju fizičke osobe (npr. potrošači), zbog njihovog ekonomski slabijeg položaja zakonodavac ih štiti posebnim propisima. Razina zaštite fizičkih osoba na tržištu roba i usluga u hrvatskom pravu i poslovnoj praksi dijelom je već usklađena sa standardima europskog zakonodavstva. Što se tiče gospodarskih subjekata njihov položaj se dodatno usklađuje sa europskim pravilima tržišnog natjecanja. Kako bi bili kompetitivniji, prisiljeni su na organizacijske prilagodbe kao i na dinamiziranje sektora marketinga. Dok s jedne strane povećani broj konkurenata na tržištu predvidivo podiže kvalitetu usluge, s druge strane, njihove agresivne metode marketinga dovode konzumente u nepovoljniji položaj. Takva nepoštena poslovna praksa koja krajnjeg korisnika dovodi u zabludu izričito se sankcionira u europskom pravu. U sektoru financijskih usluga dodatno se pojavljuje problem evaluacije razine zaštite korisnika zbog toga jer su financijski proizvodi vrlo kompleksni i često nerazumljivi, a pogotovo u online marketingu. Kod tako sofisticiranih usluga vrlo je bitno da postoji učinkovit nadzor. Kvalitetno ustanovljena zaštita ekonomski slabije strane, nije učinkovita ukoliko nije popraćena učinkovitom institucionalnom supervizijom. S druge strane, tržišni pristup ulazi i u sektor tradicionalno "javnih usluga" kao što su mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U tom sektoru postavlja se pitanje do koje granice tržišni mehanizmi smiju prodrijeti u sferu socijalne sigurnosti a da ne naruše načelo socijalnosti i osobni integritet krajnjeg korisnika usluga. Europsko pravo razvilo je načela kao sustav ugovorne i izvanugovorne zaštite potrošača kroz brojne direktive. K tome razrađen je sustav zaštite njihovih ekonomskih interesa sankcioniranjem nepoštene trgovačke prakse, djelom i pravilima tzv. soft law-a koje osigurava poštenu poslovnu praksu. No,ni najbolja materijalnopravna zaštita neće polučiti željenim rezultatima, ukoliko krajnjem korisniku nije dostupna brza, jednostavna i ekonomična sudska ili izvansudska zaštita. Olakšati materijalnopravnu kao i postupovnu poziciju slabije strane te omogućiti bolje pozicioniranje hrvatskih gospodarskih subjekata sa slabijom pregovaračkom pozicijom u odnosu na europske takmace, zadatak je na kojem će raditi istraživači ovoga Programa.
|
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
