|
|
|
|
|
|
Detalji programa |
Program: |
Ekološko-biogeografska i taksonomsko-filogenetska istraživanja faune Hrvatske |
Voditelj: |
Mladen Kerovec |
Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Zbog specifičnog geografskog položaja i osobitih ekoloških, klimatskih i geomorfoloških obilježja, već šturi podaci o fauni, Hrvatsku svrstavaju u nekoliko, po biološkoj raznolikosti, najznačajnijih Europskih zemalja. Također smo svjesni činjenice da je naša fauna samo djelomično poznata i vrlo slabo istražena. To se ne odnosi samo na kopnene i vodene beskralješnjake, već i na mnoge kralješnjake, koji premda faunistički bolje poznati, ukazuju na potrebu revizije taksonomskog statusa mnogih vrsta te bolje poznavanje ekologije vrsta. Izrada lista ugroženih vrsta i faune ugroženih staništa uvjet je pristupanju EU (Dodatak 1., 2. i 4. Direktive o staništima), no trenutni podaci o fauni Hrvatske nedostatni su za ispunjavanje tih uvjeta.
Glavni ciljevi programa baziraju se na interdisciplinarnom pristupu rješavanja taksonomskog statusa ciljanih vrsta vodenih i kopnenih beskralješnjaka i kralješnjaka Hrvatske pomoću morfometrijskih analiza, statističkih analiza temeljenih na molekularnoj filogeniji i populacijskog genetici, definirati ključne fenotipske značajke za pouzdanu identifikaciju, utvrditi podrijetlo i srodstvene odnose analiziranih svojti, utvrditi evolucijske aspekte simbioze ciljanih vrsta, ekologiju ishrane i trofički status vrsta, ontogenetski uvjetovane promjene u ishrani, puteve širenja i kolonizacije, prostornu i vremensku dinamiku i gustoću populacija, raznolikost vrsta i staništa, ugrožene i rijetke vrste i staništa, stupanj i uzroke ugroženosti te provesti tipizaciju staništa. Korelacijom ekoloških podataka o vrstama s uvjetima staništa, kroz analize razine osjetljivosti na onečišćenje i zakonitosti rasprostranjenosti dobit će se cjelovitiji uvid u sastav i strukturu vodenih i kopnenih zoocenoza Hrvatske te razviti i predložiti sustav biomonitoringa. Širenje invazivnih vrsta, uz gubitak i zagađenje staništa, predstavlja drugi glavni uzrok gubitka bioraznolikosti u Svijetu, te je cilj istražiti brzinu njihova širenja i podacima o njihovoj biologiji omogućiti pravovremenu primjenu bioloških metoda smanjivanja njihovog negativnog učinka na autohtonu faunu. Potrebno je stoga ostvariti, za zaštitu vrsta i staništa, ključne spoznaje konzervacijske biologije.
Naglasak istraživanja je na prioritetnim područjima, uključivo izolirani krš panonskog dijela Hrvatske, krško područje Dinarida te Jadransko more i otoci. Težište istraživanja izvan krša bit će u istočnoj Slavoniji, koja je pod najvećim pritiskom invazivnih vrsta beskralješnjaka.
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|