|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA POPULACIJSKE STRUKTURE HRVATSKE |
| Voditelj: |
Pavao Rudan |
| Ustanova: |
Institut za antropologiju |
| Sažetak: |
KLJUČNA I POLAZIŠNA SPOZNAJA programa je činjenica da "HRVATSKA ANTROPOLOŠKA I ANTROPOGENOMIČKA BAZA/BANKA" (HAAB) Instituta za antropologiju, formirana kontinuiranim 30 godišnjim antropološkim istraživanjima, sadrži podatke o sociokulturnim, biokulturnim, biomedicinskim i genomičkim osobitostima ciljnih skupina (više od 95 seoskih zajednica jadranskih otoka i priobalja te uzorka opće populacije) pa time omogućava kontinuirana istraživanja holističkim analitičkim pristupom. CILJEVI programa su proučiti i razumjeti složenu populacijsku strukturu Hrvatske, dati teorijski i empirijski doprinos razumijevanju njezine biološke i kulturne raznolikosti te provesti nova, metodološki i predmetno dopunjena istraživanja ciljnih populacija antropološkim i antropogenomičkim proučavanjima. TEMELJNA HIPOTEZA programa je da je populacijska struktura posljedica čitavog niza višedimenzionalnih i interaktivnih procesa u svojoj vremensko-prostornoj datosti i stoga nužno zahtijeva interdisciplinaran, holistički pristup. OČEKIVANI REZULTATI su: nadopuna HAAB-a; rekonstrukcija populacijske dinamike naseljavanja i migracija u prošlosti te procjena reprodukcijske izoliranosti; utvrđivanje dinamike, smjera i sadržaja suvremenih transformacijskih procesa lokalnih kulturnih zajednica; prikaz DNA obilježja stanovništva i skeniranje cijeloga genoma uzorka ciljnih populacija; razumijevanje genetičke podloge kompleksnih fenotipova kao pokazatelja zdravstvenog stanja; uspostava referentnih vrijednosti za djecu, mladež, odrasle i starije osobe. NAČIN PROVJERE REZULTATA provodi se postupkom recenzija, a svi rezultati dostupni su znanstvenoj zajednici za reanalizu. VAŽNOST PREDLOŽENOG ISTRAŽIVANJA je u njegovu doprinosu temeljnim istraživanjima ciljnih izoliranih populacija te upotpunjavanju nacionalne baze antropoloških podataka, kao i dugoročnoj prosudbi biodemografskog statusa stanovnika priobalja i otoka. Istraživanje doprinosi području zdravlja kroz izradu referentnih vrijednosti primjenjivih u biomedicinskoj praksi te identifikaciji i razumijevanju genetske podloge rizičnih fenotipova za razvoj najčešćih kompleksnih nezaraznih kroničnih bolesti. Sociokulturna, jezična i arheološka istraživanja izravan su doprinos definiranju hrvatskoga identiteta i njegove kulturne slojevitosti, a spoznaje o transformacijskim procesima u oblikovanju kulturnog identiteta mladih važne su zbog njihove psihosocijalne integracije. |
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
