|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prostorni razvoj Kaštela od prapovijesti do 21. stoljeća |
| Voditelj: |
Tomislav Marasović |
| Ustanova: |
Arhitektonski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Prostor Kaštela proteže se od Trogira do Solina, te od Kozjaka do mora. To je plodno područje uz obalu Kaštelanskog zaljeva s obiljem izvora vode što je privuklo čovjeka još u starije kameno doba, od kada je prostor Kaštela uglavnom trajno nastanjen. Najstarije nalazište je Mujina pećina, gdje su pronađeni ostaci materijalne kulture neandertalca od prije 40 000 god.. Potom slijede mlađe kameno doba (lokalitet Resnik), pa brončano i željezno doba, kada nastaje više gradinskih naselja (Veli Bijać, Balavan, Biranj itd.). Cijeli je prostor u rimsko doba ušao u sastav Salonitanskog agera. Početkom srednjega vijeka tu se naseljavaju Hrvati, pa upravo u današnjim Kaštelima i Solinu nastaju prva središta kneževine Hrvatske. U razvijenom i kasnom srednjem vijeku prostor Kaštela ušao je u sastave komunalnih teritorija Trogira i Splita. Od početka 15. stoljeća te komune dolaze pod vlast Venecije. Zbog obrane od Turaka sagrađeno je uz morsku obalu 17 utvrda- kaštela po kojima je čitav teritorij dobio naziv. Uz njih se formiralo sedam kaštelanskih naselja. Od kraja 18. st., osim kratkoga razdoblja francuske uprave početkom 19. st., Kaštela, kao i cijela Dalmacija, ulaze u sastav habsburške monarhije, u kojem su ostala do kraja I svjetskog rata. U drugoj polovini 20 st. naglom industrijalizacijom i nekontroliranom izgradnjom došlo je do devastacije prostora. Godine 1994. Kaštela su dobila status grada.
Cilj ovoga projekta je istražiti razvoj prostorne organizacije naselja u svim povijesnim razdobljima. To podrazumijeva detaljnu analizu svih segmenata prostorne raščlambe pojedinih naselja, kao što su naseobinske zone, vodeni resursi, obradiva zemljišta, šume i pašnjaci, putovi, luke i pristaništa itd. U istraživanju će biti korištene različite kategorije povijesnih izvora: pisani dokumenti, arheološki podaci, kartografski prikazi, fotodokumentacija i sl. U projektu će sudjelovati 8 stručnjaka s područja arhitekture, arheologije, povijesti umjetnosti, geodezije, etnologije i agronomije. Rezultati analize biti će prezentirani u pisanom obliku i kartografskim prikazima za svako pojedino razdoblje. Oni će se koristiti višenamjenski: kao podloge za urbanističke planove i projekte, buduća arheološka istraživanja, u edukativne svrhe kroz muzejske izložbene projekte te za turističku promidžbu. Osim što bi obogatio naše spoznaje o prostoru Kaštela ovakav metodološki obrazac mogao bi postati ogledni za prostorne analize drugih područja koja su povijesno i zemljopisno definirana. |
|
|
|
|
|
|
|
