|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Sakralna interpretacija krajobraza |
| Voditelj: |
Tomo Vinšćak |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Sakralna interpretacija krajobraza je interdisciplinarno istraživanje i vrednovanje tragova poganskih vjerovanja u hrvatskoj toponomastici, topografiji i usmenoj predaji. Stari Hrvati došavši na današnje prostore donijeli su sa sobom svoj mitski svjetonazor i prilagodili ga novom krajobrazu. S prelaskom na kršćanstvo mjesta gdje su se nekada štovali poganski bogovi zaposjeli su kršćanski sveci. Stara duhovnost i svjetonazor prilagodili su se novonastaloj situaciji. Neka stara vjerovanja i običaji su nestali, neki su se prilagodili, a neki su se sačuvali do dan danas. Cilj nam je vrjednovati mitski sadržaj prostora i oblikovati istraživački model koji će poslužiti za proučavanje tih «svetih toponima» očito poganskoga podrijetla u hrvatskom kulturnom i povijesnom prostoru. «Sveti toponimi» nalaze se na prostorima kao što su Perun i Trebišća kraj Mošćenica, Perun, Perunić, Perunsko, Tribišća i Žrnovnica kraj Splita, Mokošica kraj Dubrovnika, uvala Veles na otoku Zlarinu, poluotok Veles i Žrnovnica južno od Novog Vinodolskog te na prostorima koji će se tek istražiti. Osim toga, u narodu se još uvijek čuvaju predaje koje je također potrebno istražiti i zapisati. Spoznaje o praslavenskoj vjeri i mitologiji crpimo iz nekoliko vrsta izvora kao što su izvori slavenske i indoeuropske poredbene lingvistike (pisani izvori), arheologije (arheološki izvori), povijesti (pisani izvori) i etnologije (predajni izvori). Ukratko, tragajući za prahrvatskim bajoslovljem, pokušat ćemo rekonstruirati sadržaj praslavenskoga vjerskog sustava uspoređujući pojedine slavenske predaje međusobno i uklapajući ih u širi indoeuropski okvir. Važnost istraživanja leži u interdisciplinarnom preispitivanju pojma mitološkog nasljeđa u interakciji jezičnog materijala i predajne baštine pri formiranju hrvatskog kulturnoga identiteta. Posebni cilj ovog projekta je otkrivanje načina na koji su doseljeni Slaveni/Hrvati ugradili svoj iz pradomovine doneseni svjetonazor u novozaposjednute prostore, imenovali pojedine točke (vrhove, rijeke, stijene, izvore i sl.), iz čega se može iščitati sakralno-juridički postupak zaposjedanja nove domovine koji nije dokumentiran nikakvim drugim izvorima. |
|
|
|
|
|
|
|
