|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Integracija informacija kao osnova cjelovitog doživljavanja |
| Voditelj: |
Vladimir Kolesarić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Cilj projekta je istražiti čimbenike kontekstualne uvjetovanosti kognitivnog funkcioniranja te mehanizme integracije različitih vrsta informacija koji omogućuju cjelovito i koherentno doživljavanje.
Veliki broj saznanja o kognitivnim procesima temelji se na istraživanjima relativno izoliranih podražaja i procesa ispitivanih u eksperimentalnim uvjetima. Međutim, doživljaj nekog fokalnog podražaja ne ovisi samo o njegovim objektivnim karakteristikama, već je u velikoj mjeri uvjetovan i drugim činiteljima, odnosno vanjskim uvjetima u kojima je prezentiran kao i unutarnjim stanjima opažača. Iako je doživljavanje u velikoj mjeri uvjetovano tzv. kontekstualnim varijablama, mehanizmi njihovog djelovanja većinom nisu poznati. Zbog toga u ovom projektu želimo ispitati utjecaj nekih kontekstualnih varijabli kako bismo odredili zajedničke značajke djelovanja konteksta na kognitivno funkcioniranje.
Projekt bi se sastojao od nekoliko projektnih zadataka, koji bi uključivali reprezentativna područja u kojima postoji izrazit utjecaj konteksta na kognitivno funkcioniranje i u kojima bi se ispitivali temeljni mehanizmi takvog utjecaja:
1. utjecaj vanjskih kontekstualnih informacija na kognitivno funkcioniranje;
2. utjecaj unutrašnjih stanja, odnosno «internalnog konteksta» na kognitivno funkcioniranje;
3. sličnosti i razlike obrade kontekstualnih i ciljnih (fokalnih) podražaja;
4. mehanizmi obrade i djelovanja kontekstualnih informacija;
5. integracija različitih informacija kao temelj cjelovitog doživljaja;
6. metodološki aspekti istraživanja utjecaja konteksta.
Prva faza projekta pretežno uključuje bihevioralna istraživanja kojima bi se ispitao utjecaj različitih vrsta kontekstualnih varijabli na osnovne kognitivne procese poput točnosti i brzine percepcije te provjera dosadašnjih spoznaja i modela. U drugoj fazi bismo se uz pomoć bihevioralnih i elektrofizioloških mjera funkcioniranja mozga usmjerili na istraživanje mehanizama učenja te zajedničke karakteristike utjecaja različitih vrsta kontekstualnih varijabli kao i specifičnosti svake od njih. Budući da se radi o međusobno prožetim i međuovisnim elementima i procesima, u trećoj fazi istraživanja usmjerili bismo se na problem integracije različitih vrsta informacija, odnosno procese njihovog povezivanja u koherentan i cjelovit doživljaj. |
|
|
|
|
|
|
|
