|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Efekti radnog stresa na kardiovaskularni i neurološki status |
| Voditelj: |
Ilija Manenica |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Dosadašnja istraživanja pokazala su da su široko rasprostranjeni radni stresori, koji su posljedica organizacije rada – smjenski rad i rad s nametnutim ritmom, dugoročno gledano, opasni po zdravlje. Naime, ovakvim se radom prvenstveno remete neki ustaljeni biološki mehanizmi, koji u adaptacijskom smislu čovjeka na okolinu i rad imaju svoju važnost. Smjenskim radom narušava se normalan cirkadijurni ciklus aktivnosti (dan) i neaktivnosti (noć), dok se nametnutim radnim ritmom ne dozvoljavaju spontani kratkotrajni periodi neaktivnosti (blokovi) za vrijeme rada, koji imaju rekuperacijsku ulogu i odgađaju umor. U oba slučaja potiskuje se anabolična funkcija parasimpatikusa, a nameće katabolična funkcija simpatikusa. Dugoročna ekspozicija ovim stresorima dovodi do kronične dominacije simpatikusa, što prema nekim autorima, predstavlja osnovicu različitim psihosomatskim, a naročito kardiovaskularnim oboljenjima.
Cilj ovog istraživanja jest da se serijom laboratorijskih i terenskih istraživanja, uzimajući u obzir dužinu ekspozicije stresorima, testiraju i putem promjena u dinamici srčane aktivnosti i EEG-u, kvantificiraju efekti ovih stresora na zdravlje. Za pretpostaviti je da će se parametri linearnih i nelinearnih analiza vremenskih serija R-R intervala i EEG-a, razlikovati u funkciji vremena ekspozicije navedenim stresorima, odnosno u funkciji promjena na kontinuumu zdravlje – bolest.
Očekuju se rezultati u skladu s hipotezom, koji će se provjeriti kros-korelacijskim usporedbama dobivenih parametara linearnih i nelinearnih analiza, s jedne strane, i zdravstvenog (psihosomatskog i neurološkog) statusa ispitanika, s druge, vodeći pri tom računa o dužini ekspozicije stresorima. Dobiveni rezultati će poslužiti u svrhu postavljanja prediktivnog modela za neinvazivno određivanje kardiovaskularnog i neurološkog statusa osoba koje rade u smjenama i/ili u uvjetima nametnutog ritma rada.
S obzirom na zastupljenost smjenskog rada i rada s nametnutim ritmom u radnoj populaciji, mali pomaci u ranom dijagnosticiranju rezultirajućih kardiovaskularnih i nekih drugih psihosomatskih oboljenja, predstavljali bi veliku korist za pojedince i sustav zdravstvene skrbi. |
|
|
|
|
|
|
|
