|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Tradicija u hrvatskoj javnoj političkoj komunikaciji |
| Voditelj: |
Nada Zgrabljić Rotar |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
TEORIJSKA POLAZIŠTA: Javna politička komunikacija je složen fenomen, a proučava se interdisciplinarno s ciljem da se s različitih stajališta prikaže važnost političkog diskursa u konstrukciji društvene stvarnosti. Politički diskurs postiže učinak specifičnim načinom uporabe jezika i neverbalnih sadržaja (simbola, znakova, amblema i mnogih drugih) koji, kao mitsko-ritualni elementi političke komunikacije, svoje posebno značenje dobivaju u medijima. Ovo istraživanje bavi se pitanjem kako se hrvatski političari, s obzirom na različita ideološka opredjeljenja, odnose prema pojmu tradicije. Pojam tradicije koji se vezuje uz "vrijeme" i "prostor" i uz pojam kulturnog identiteta naroda ili grupe aktualan je u postmoderni koja znači virtualnu komunikaciju i globalnu kulturu bez "vremena i prostora". Suvremeno globalno društvo i Europa stoga napuštaju nacionalne tradicije i teže konsenzusu o zajedničkim temeljnim vrednotama. CILJ je istražiti koje vrijednosti zastupaju hrvatski političari, korelacije između njihova poimanja tradicionalnih vrijednosti, stranačke opredijeljenosti i medijske kompetencije u korištenju klasičnih i novih medija. SVRHA istraživanja je pridonijeti kulturi javnoga govora i dijaloga te poticanju interesa za govorno i medijsko opismenjavanje koje omogućava kritičko tumačenje simbola u govoru i neverbalnim porukama koje šalju političari u svojim medijskim nastupima.METODOLOGIJA: Koristit će se metode primjere istraživanju medijskog govora: analiza diskursa, retorička analiza, analiza sadržaja te kvantitativna analiza. PROVJERA REZULTATA: Primijenit će se formativna, sumativna i monitoring evaluacija. OČEKIVANI REZULTATI: Ideološki različiti politički diskursi imaju različit odnos prema tradiciji. Lijevo orijentirane stranke zastupat će više proeuropske vrijednosti kao što su jednakost i ljudska prava, zaštita prirode i solidarnost, a desne više tradicionalne vrijednosti. To se neće pokazati relevantnim za govornu i medijsku pismenost. Nove medije podjednako slabo kriste kao sredstvo "nove društvene vrijednosti" i jedni i drugi. |
|
|
|
|
|
|
|
