|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularna osnova selektivne osjetljivosti neuronskih krugova u oštećenju mozga |
| Voditelj: |
Ljiljana Poljak |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Perinatalno oštećenje mozga zbog hipoksije/ishemije ili infekcije/upale, ovisno o mjestu oštećenja i razvojnom stadiju mozga u vrijeme njegova nastanka, može postati trajno. Molekularna osnova selektivne osjetljivosti različitih područja mozga na hipoksični stres ili infekciju nije poznata ali je zanimljivo napomenuti da su područja prolaznih sinaptičkih veza najosjetljivija na oštećenje. Budući populacije prvih neurona, koje uglavnom propodaju tijekom razvoja, predstavljaju osnovu za specifičnu slojevitost razvoja mozga, njihovo oštećenje utječe na razvoj talamokortikalnih i kortikofugalnih puteva tijekom embrionalnog razvoja. Stoga, da bi se razumjela molekularna osnova selektivne osjetljivosti Cajal-Ratzius stanica, neurona marginalne zone i subplate neurona na stres, važno je razumjeti fiziološki mehanizam njihovog propadanja tijekom razvoja. Činjenica da su stanice s najvećom sposobnošću umnažanja i najosjetljivije na oštećenje nakon stresa, navodi na zaključak da bi se njihova osjetljivost mogla temeljiti na promjenama na razni DNA. Poli(ADP-riboza) polimeraza (PARP) je enzim kojeg aktiviraju oštećenja DNA u staničnoj jezgri. Njegova osnovna uloga je prepoznavanje tih oštećenja koja se najčešće događaju tijekom transkripcije gena, pa se stoga i smatra da ovaj enzim regulira promjene staničnih funkcija tijekom različitih oblika stresa. Miševi koji su genetski promijenjeni tako da u svojim stanicama nemaju PARP protein, te su u biti otporni na stres, koristit će se da bi se spoznali mehanizmi negativne kontrole staničnog propadanja apoptozom tijekom stresa. Kako bi se prepoznale molekule koji su nosioci otpornosti na hipoksiju/upalu, primjenom različitih metoda, analizirat će se profil proteina i njihovih interakcija koji predstavljaju odgovor stanice na stres. Cilj ovog istraživanja je razjasniti molekularnu osnovu selektivne osjetljivosti područja mozga „naseljenih“ Cajal-Ratzius stanicama, neuronima marginale i subplate zone na perinatalno oštećenje. Također, pokušat će se razlučiti uloga imunološkog sustava u tom procesu. Bolje razumijevanje molekularnih osnova interakcije glutamata kao glavnog neurotransmitera i nosioca imunološkog odgovora u centralnom živčanom sustavu potencijalno bi moglo biti korisno u pronalaženju novih prognostičkih markera i terapijskih pristupa u liječenju kognitivnih, psihogenih i neuroloških ispada nastalih kao posljedica oštećenja mozga. |
|
|
|
|
|
|
|
