zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-3-29
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Primjena sustavnosne teorije u raščlambi opće tehnike 
Voditelj: Igor Čatić
Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 
Sažetak: Sustavnosna teorija postala je tijekom pola stoljeća njezina postojanja samostalno znanstveno područje, jedna od najmoćnijih metodologija suvremene znanosti. Potakla je u proteklih gotovo četiri desetljeća podnositelje prijedloga na brojna promišljanja. Započelo se s njezinom primjenom sa sustavnosnom raščlambom injekcijskoga prešanja plastomernih taljevina (1969.). Prvi sažetak bila je knjiga „Analiza injekcijskoga prešanja teorijom sustava“ (1991.) Vrijednost teorije dokazana je u tehnologijskom projektu „Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala“ (2004.). Omogućen je jedinstven opis više od 240 inačica toga postupaka pravljenja tvorevina od živoga i neživoga. Pokazala se uspješnom pri sustavnosnoj raščlambi hrvatskoga jezika (1994.) i Platonove „idealne države“ (1997.). U međuvremenu uočeni su novi mogući poticaji. To su zakonitosti kibernetike, misao J. Beckmanna o sporednoj važnosti materijala na koju se primjenjuje proizvodni proces (1806.), njegova izvorna definicija tehnologije (1777.) te iskaz O. Spenglera o općenitosti tehnike i njezinoj starosti (1931.). Na temelju tih poticaja razvijeni su kulturologijski koncepti i koncept opće tehnike kao zajedničkog naziva za prirodnu i umjetnu (čovjekovu) tehniku. Uočen je sve snažniji trend povezivanja dviju umjetnih tehnika: biotehnike i tehnike (neživoga). Na temelju svih navedenih poticaja i vlastitih rezultata pokušat će se poopćiti pristup proizvodnji materijala (procesna tehnika) i tvorevina (izradbena tehnika). Navedena istraživanja koja bi se sažela u monografiju bila bi poticajna ne samo za područje pridobivanja i proizvodnje tvari, materijala i tvorevina, već i za područja medicine, umjetnosti i humanističkih znanosti. 

Natrag