zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-19
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Modeliranje komplementarnog razvoja transportnih modula 
Voditelj: Dragan Badanjak
Ustanova: Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 
Sažetak: Strategijske smjernice europske prometne politike obuhvaćaju kompleks mjera, koje se primarno odnose na revitalizaciju željeznice, promociju prijevoza morem i unutarnjim vodnim putovima, balansirani rast prometa svih prometnih grana s ograničenjem i kontrolom rasta cestovnog i zračnog prometa te stimulaciji konkurentnosti i progresivnijeg rasta željezničkog i vodnog prometa i primjeni načela intermodalnosti. Problematika revitalizacije željezničkog prometa aktualizirana je direktivom 91/440/EC kojom je određeno razdvajanje djelatnosti infrastrukture i prijevozništva. Iako željeznički promet ima bitne komparativne prednosti – predstavlja siguran i ekološki prihvatljiv način transporta, poglavito velikih količina tereta, dosadašnji nekonzistentni razvoj željeznice rezultirao je brojnim tehnološkim i organizacijskim problemima, koji su rješavani na nacionalnim razinama. Posljedice toga su različiti tehnički elementi, što rezultira potrebom prekrcaja tereta te kašnjenjenjima i nedjelotvornošću. Nekompetitivnost željezničkog prometa rezultat je «uskih grla» i kašnjenja te konzekventno niže razine uslužnosti i kvalitete, poglavito prema kriteriju redovitosti i točnosti isporuke tereta. U usporedbi s ostalim transportnim modulima, suočenih s problemima zagušenja i prekapaciranosti, unutarnji vodni promet je označen kao pouzdan način transporta, resursi kojeg do sada nisu valorizirani. Potreba pariranja prognoziranog rasta teretnog prometa u Europi, a zbog zagušenosti i onečišćenja u cestovnom prometu, trebala bi pospješiti razvoj željezničkog i unutarnjeg vodnog prometa. Unutarnji vodni promet ima snažnu poziciju u dugolinijskom prijevozu velikih količina robe (bulk), te naglašenu primjenu u kombiniranom kontejnerskom transportu (more - unutarnji plovni putovi). Proteklih godina intenzivirana je modernizacija unutarnjih vodnih sustava čime se povećava konkurentnost tog prijevoznog oblika na tržištu, kao i mogućnost pariranja sve zahtjevnijeg međunarodnog tržišta. Važno je istaknuti prednosti vodnog prometa u smislu energetske učinkovitosti, ekoloških standarda, sigurnosti te prinosa rasterećenju prekapacirane cestovne mreže. Intencija je Europske unije integriranje vodnog prometa u intermodalni logistički lanac te daljnja stimulacija njegovog razvoja. Nastojanja Europske unije usmjerena su na koordinaciju nacionalnih prometnih strategija i interesa operatera, artikuliranih NAIADES programom (Navigation And Inland Waterway Action and Development in Europe). 

Natrag