zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-26
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Figuralne umjetnosti 13.-16. stoljeća u Hrvatskoj 
Voditelj: Igor Fisković
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Projekt je nastavak istraživanja najznačajnijih umjetničkih djela i stvaratelja iz razdoblja od 13. do 16. st., a otvara i nove teme važne za profiliranje likovne kulture u Hrvatskoj. Obrađuje poglavito spomenike kiparstva, slikarstva i umjetničkih obrta koji iskazuju afirmaciju domaće sredine u kontekstu europskog srednjeg vijeka i renesanse. Ta građa dokazuje visoki stupanj estetskog izraza koji oprimjerivao mediteransku komponentu, ali nije neosjetljiv na utjecaje drugih. Radi se o razdoblju u kojem su nadvladane veze s Bizantom a objavljena pripadnost Zapadu posredstvom praćenja matica likovnosti humanističkog doba. U tom smislu se sagledavaju remek djela počevši od slikarskih radova u dalmatinskim gradovima kakvih nema toliko unutar drugih zemalja osim Italije. Pojedina skulpturalna ostvarenja poput portala majstora Radovana na trogirskoj stolnici istražuju se najslojevitije uz otkrivanja prijelaza od romanike na gotiku. Slično se prati na zvoniku splitske katedrale koji je vrhunski dokaz povezivanja domaće tradicije s novinama apeninske i srednjoeuropske provenijencije. Provincijalna svojstva provincijalne kulture očituju se na zidnome slikarstvu ruralne Istre, u polarizaciji s prodorom vrhunskih djela mletačkog trecenta diljem južnije obale. Srodno je u baštini samostana, od benediktinskih preko franjevačkih i dominikanskih, u sitnoplastističkoj i rukopisnoj produkciji. Zato su crkvene riznica zasebna tema, ogledna za spoznavanje kontinuiteta koji nosi crte konzervativizma. Po tom kriteriju se izdvaja ostavština beneventane ili slikarstvo ikona u javnim kultovima što krije regionalne fenomene. Težište je na nasljeđu urbanih središta čijim fizionomijama su u 15.st. pridonijeli izvrsni majstori kiparstva, pa monografska obrada onih u rangu J. Dalmatinca, A. Alešija, N. Firentinca i I. Duknovića ostaje važan predmet analiza s osobitim obzirom na problem recepcije renesanse. Uz to se vezuju prikazi cjelina koje u europskim razmjerima imaju antologijsko značenje, primjerno kapela bl. Ivana Trogirskog. Šire se ocrtava susret stranih i lokalnih kamenarskih radionica, posebice u Dubrovniku i Korčuli, ali i disperzija tipova skulpture sa sjevera s odrazima kod lokalnih majstora. Import umjetnina otkriva udio podalpskih slikarskih radionica u zadnjoj fazi razdoblja. Zadatci su mahom određeni iskustvom istraživača i suglasni drugima iz programa koji pojašnjava hrvatski povijesni identitet sustavnim objavljivanjem raznorodnih dokaza. Projekti vođeni od povjesn 

Natrag