zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-26
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Bioetika i filozofija povijesti 
Voditelj: Vladimir Jelkić
Ustanova: Filozofski fakultet, Osijek 
Sažetak: Moderni svijet koji je određen vjerom u um i napredak i emancipaciju, te je u svojoj osnovi istoznačan znanstveno-tehnološkoj epohi svjetske povijesti, koja je dospjela do svoga kraja. Kraj epohe, njena dovršenost, može se prepoznati iz nove povijesne situacije u kojoj su do krajnjih konzekvenci dovedene pretpostavke na kojima se ona temeljila (ovladavanje prirodom na osnovu shvaćanja znanja kao moći). Nakon što je čovjek došao u situaciju u kojoj može u konstitucionalnom smislu mijenjati ne samo prirodu, nego i vlastitu prirodu, očito je kako to znači i redefiniranje pojma odgovornosti koja se mora proširiti na cjelokupnost samog života (BIOCENTRIČNA UMJESTO ANTROPOCENTRIČNE ODGOVORNOSTI). Istraživanje treba pokazati filozofijsko podrijetlo znanosti i tehnike, te povezanost filozofije povijesti sa postavkama novovjekovne filozofije i neodrživost definitivne interpretacije svjetske povijesti. Na taj se način otvara prostor za druge pristupe i perspektive, te u konačnici za jedno pluriperspektivno problemsko područje što u svojoj biti bioetika jest. Iz te se pluriperspektivnosti treba artikulirati aktualna problematika svjetskopovijesnog loma na kraju jedne epohe, te se treba naznačiti filozofskopovijesna perspektiva kao osnova jednog orijentacijskog okvira koji bi bio primjeren novoj situaciji. Ta zadaća s jedne strane zahtijeva analizu pretpostavki uspona znanstveno-tehničke civilizacije (od F. Bacona do suvremenog scijentizma), a sa druge strane uvođenje u raspravu onih mislilaca koji su te pretpostavke dovodili u pitanje. Primjerice, od Vica koji je smatrao da se iz ograničene moći stvaranja legitimira ograničavanje znanja, preko Nietzscheovog shvaćanja perspektivizma i sveobuhvatne kritike moderne do suvremenih autora koji pišu sa iskustvom suočavanja sa mogućnošću globalne katastrofe. Istraživanje treba doprinijeti razumijevanju nove epohe i ukazati na moguće globalne orijentire u novoj svjetskopovijesnoj situaciji. Pored toga, istraživanje ima za cilj osmišljavati filozofskopovijesnu perspektivu unutar bioetičkog metodičkog pluriperspektivizma. 

Natrag