zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2017-9-20
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Rimski vojni logori u Hrvatskoj 
Voditelj: Mirjana Sanader
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Rimljani su gušenjem panonsko-dalmatinskog ustanka 6.-9. godine po. Kr. konačno ovladali Ilirikom. Time je nezaustavljivo potaknut proces romanizacije u kojem značajnu ulogu preuzima i rimska vojska. Rimljani su na području kasnije provincije Dalmacije podigli dva stalna legijska logora - Tilurij na rijeci Cetini (Gardun) i Burnum na rijeci Krki (Ivoševci kod Kistanja) i najmanje dva manja logora – kastela – Andetrium (Muć) i Bigestae (Ljubuški). Isto tako su na Dunavu bili podignuti manji logori - kasteli za čuvanje Limesa. O ulozi koju su legije te pomoćne postrojbe odigrale u procesu romanizacije neposredno svjedoči cijeli niz natpisa kao i drugi spomenici koji ukazuju na boravak rimskih vojnika u civilnim sredinama i time na moguću znatno veću ulogu u životu i razvoju provincija. Stvarne razmjere utjecaja koje su legije imale na civilni život, materijalnu i duhovnu kulturu stanovništva koje je u razdoblju Rimske vladavine živjelo na tlu Hrvatske mogu dati jedino arheološka istraživanja vojnih logora i njihovog neposrednog okruženja. U Hrvatskoj su prva sustavna arheološka iskopavanja rimskog vojnog logora započela 1997. godine u Tiluriju. Ona se u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Rimski vojni logori u Hrvatskoj - Tilurij (0130666, 0130460) vode već devet godina za redom. Kao najvažniji ciljevi iskopavanja definirani su određivanje prostornog opsega logora, istraživanje pojedinih građevinskih cjelina unutar logora, njihovih građevinskih tehnika i arhitektonskih obilježja te utvrđivanje vremena nastanka i trajanja logora, odnosno utvrđivanje mogućih razvojnih faza. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, u projektu sudjeluju stručnjaci za prospekciju, rimsku numizmatiku, keramiku, staklo, metal i druge materijale, a prema potrebi i stručnjaci iz različitih drugih znanstvenih disciplina (antropologija, osteologija itd.). Na taj se način paralelno s iskopavanjem odvija obrada pokretnih nalaza te obrada starijih nalaza iz Tilurija. Paralelno se stvara dokumentacijska podloge o Limesu u Hrvatskoj. Sakupljanju se objavljeni i obrađuju neobjavljeni rimskih vojnih nalaza s hrvatskog dijela Limesa na Dunavu, obrađuju problemi vezani za rimsku vojsku na Limesu te se provodi arheološka prospekcija. Istraživanja su dio multinacionalnog projekta Frontiers of the Roman Empire kojemu je cilj stavljanje cjelokupnog rimskog limesa na UNESCO-vu listu svjetske spomeničke baštine. Hrvatski dio dunavskog limesa je tako od 4. 03. 2005. stavljen na tentativnu listu. 

Natrag