|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prostor, litoralizacijski procesi i okoliš |
| Voditelj: |
Ivo Šimunović |
| Ustanova: |
Ekonomski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Ima li jadranski prostor u cjelini svoj zemljopisni i razvojni identitet?
U odgovoru na to pitanje, projekt započinje s hipotezom: u ovom povijesnom trenutku može se govoriti o specifičnom fizionomskom i funkcionalnom identitetu jadranskog prostora, koji, upravo po tome što postoji, može biti podloga izgradnje društvenog i ekonomskog razvoja. Nadalje, stvaranje novog identiteta jadranskog prostora po kojem je prostor, u svom punom značenju, razvojna vrijednost, postavlja određene zahtjeve pred politiku vođenja Jadrana u smislu prezentacije, korištenja i zaštite te specifične vrijednosti.
Novi identitet jadranskog prostora se sagledava u cjelini njegovih geometrijskih kontakata, čime se regija gravitacije i suradnje širi od zapada prema istoku, od centralnog mediteranskog prostora do crnomorskog akvatorija, te od Baltičkog mora do obala Mediterana.
Polazeći od značenja hipoteze, koja počiva na posebnim jadranskim i europskim vrijednostima jadranskog prostora, postavljaju se dvije razine ciljeva.
Prva se odnosi na vrijednosti tog prostora u europskom kontekstu. Ciljevi ove razine usredotočuju napore projekta na komparativno vrednovanje jadranskog i uopće mediteranskog identiteta, pa s tog gledišta oni moraju imati podlogu u nekim međunarodnim konvencijama, programima i sl. U tom kontekstu, a slijedom postavljenih hipoteza, prvi je cilj definiranje jadranskog prostora kao dijela europskog razvojnog sustava. Drugi cilj odnosi se na valorizaciju i zaštitu jadranskog prostora po sebi i u okviru nacionalne jadranske razvojne orijentacije.
Druga se razina ciljeva odnosi na nacionalne vrijednosti jadranskog prostora i predstavlja, u osnovi, konkretne projektne ciljeve. Stoga, na drugoj razini, cilj je utvrditi elemente, odnosno valorizirati ovaj prostor u okviru nacionalne razvojne strategije. Drugi je cilj izgradnja modela kompatibilnih odnosa različitih gospodarskih aspiracija (budućih potreba). Treći cilj jest analiza preduvjeta po okoliš prihvatljivog razvitka. Konačno, četvrti se cilj odnosi na usmjeravanje litoralizacijskih procesa.
Projekt, na znanstvenom polju, otvara novo područje istraživanja koje, upravo zbog svog dinamizma, traži stalno nove uvide, istraživanja pojava i njihovih uzroka i složenih posljedica.
U praktičnom dijelu, ovaj projekt i njegovi rezultati predstavljaju teorijsku i znanstvenu podlogu za formuliranje i vođenje razvojne politike jadranskog područja, posebice hrvatskog obalnog područja. |
|
|
|
|
|
|
|
