zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-18
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Patobiologija prenatalnih, perinatalnih i postnatalnih gubitaka u uzgoju svinja 
Voditelj: Tomislav Balenović
Ustanova: Veterinarski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Gubici u proizvodnji svinja započinju neposredno poslije oplodnje jajeta u maternici (embrionalna smrtnost), nastavlja se u fetalnom razdoblju i poslije prasenja. Ukupni prenatalni gubici embrija i fetusa iznose od 45 do 55% od ukupno ovuliranih i oplođenih jajnih stanica. Razlozi su brojni: nasljednost, loš smještaj, nedostatna hranidba krmača, imunološki poremećaji. Potrebno je razlučiti pojedine oblike smrtnosti, ustvrditi njihov udio i istražiti mogućnosti njihova umanjivanja. Poslije prasenja mrtvorođene prasadi ima 4-6%, a ukupni gubici prasadi za vrijeme dojenja su i do 20%. Najznačajniji gubici su: prignječenih do 37%, izlučenih do 8%, gladnih 8%, a od oboljenja, enteritis uzrokuje do 42% gubitaka. Tijekom ranog postnatalnog života prasad je izložena brojnim stresorima koje nije moguće izbjeći u suvremenom industrijskom načinu uzgoja. Unutar pojedinih legala prasad manje porođajne težine podložnija je bolestima i negativnim utjecajima stresnih čimbenika, slabije napreduje i uzrokuje veće gubitke. Zbog iznimne osjetljivosti podmlatka na okolišne stresore, neprestano se traga za novim mogućnostima preventive i kontrole gubitaka prasadi. Citokini imaju središnju ulogu u modulaciji imunoloških i fizioloških procesa u životinja, kako u homeostatskim tako i u abnormalnim uvjetima. Na taj način predstvaljaju poveznicu staničnih i molekularnih pokazatelja fiziološkog statusa svinja sa gubicima u proizvodnji. Cilj je kreirati model sustavnog praćenja (monitoring) patologije i bolesti svinja što je uvjet zaštite zdravlja svinja u zemaljskom svinjogojstvu. Služit ćemo se postupcima kvantitativne i kvalitatiavne genetike, traženju boljih postupaka sa životinjama u procesu proizvodnje, utvrđivanju imunološkog statusa životinja i preporučiti mjere za njegovo poboljšanje. Osim patomorfološkog utvrđivanja uzroka smrti služili bi se izradom metaboličkih i imunoloških profila životinja različitog uzrasta i dobi. Usporedbom hematoloških, biokemijskih podataka i podataka o razinama najvažnijih citokina prikupljanim suvremenim metodama molekularne biologije, očekuje se da će se dobiti bolji uvid u rast i sazrijevanje jedinki te u moguće razlike među pojedinom prasadi. Ustanovljene razlike mogle bi biti jedan od uzroka manje otpornosti, samim time i veće podložnosti avitalne prasadi za pojedine bolesti ili uginuća. Bolje razumijevanje biologije navedenih citokina pružiti će razumnu osnovu za unaprjeđenje zdravlja, otpornosti na bolesti i fiziološkog vigora u svinja. 

Natrag