zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-3-29
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Odgovor stanica sisavaca na pogrešku u sintezi ribozoma in vivo 
Voditelj: Siniša Volarević
Ustanova: Medicinski fakultet, Rijeka 
Sažetak: Rast stanice i napredovanje u staničnom diobenom ciklusu dva su odvojena procesa koja su precizno usklađena u većini stanica. Da bi se mogao povećati kapacitet sinteze proteina tijekom rasta i diobe, moraju se sintetizirati novi ribozomi. To je proces koji troši najviše energije tijekom proliferacije stanica. Iako se zna da je sinteza ribozoma važna za rast i diobu, vrlo malo se zna o molekularnim mehanizmima koji usklađuju te procese. Mi smo postavili specifičnu hipotezu predloženog istraživanja da pogreška u sintezi ribozoma može imati utjecaj na druge procese u stanici putem aktivacije kontrolnog mehanizma i/ili poremećaja u translaciji specifičnih gRNA molekula. Hipoteza predloženog istraživanja temelji se na rezultatima prethodnih istraživanja naše grupe, ali i drugih istraživača. Prvo, pokazali smo da je genetičkom manipulacijom izazvana inhibicija sinteze novih ribozoma u jetri ili limfocitima T miša spriječila diobu stanica, iako je rast bio normalan. Ti pokusi ukazali su na mogućnost postojanja kontrolnog mehanizma koji sprječava diobu stanica s pogreškom u sintezi ribozoma. Drugo, nedostatak hranjivih tvari ili tretman stanica s niskim koncentracijama aktinomicina D inhibiraju diobu stanica. Oba tretmana inhibiraju sintezu ribozoma, ali djeluju i na druge procese u stanici te je moguće da opaženi učinak nije isključivo rezultat pogreške u sintezi ribozoma. Da bi rigorozno testirali našu hipotezu, postavili smo slijedeće specifične ciljeve: 1. Odrediti da li mala pogreška u sintezi ribozoma izazvana inaktivacijom samo jednog alela ribozomalnog proteina S6 aktivira kontrolni mehanizam tijekom razvoja embrija. U slučaju aktivacije kontrolnog mehanizma, odredit ćemo doprinose pogreške u sintezi ribozoma i kontrolnog mehanizma fenotipu S6-heterozigotnih embrija. 2. Testirati ćemo da li je isti kontrolni mehanizam aktiviran u različitim vrstama stanica nakon inaktivacije jednog alela S6, te u tim modelima karakterizirati njegove komponente. 3. Odrediti da li se kontrolni mehanizam aktivira i pogreškom u sintezi ribozoma izazvanoj sniženjem izražaja ribozomalnih proteina S18, S24, S26, S30 i L11 in vitro i in vivo. Rezultati predloženog istraživanja dat će uvid u mehanizme odgovora stanica sisavaca na pogrešku u sintezi ribozoma. Mutacije komponenti tog kontrolnog mehanizma mogle bi biti odgovorne za nastanak nekih bolesti. Osim toga, neke od komponenti kontrolnog kehanizma mogle biti potencijalni ciljevi za terapijske intervencije. 

Natrag