zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-16
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Utjecaj genetičkih i okolišnih činitelja na razvoj astme u djece 
Voditelj: Neda Aberle
Ustanova: Medicinski fakultet, Osijek 
Sažetak: Astma i druge atopijske bolesti nastaju interakcijom genetičkih i okolišnih činitelja koji zajednički usmjeruju razvoj imunosustava prema alergijskom fenotipu.Proučavanje genoma u bolesnika od astme pokazalo je genetičku povezanost (linkage) na mnogim kromosomima, ali još nisu utvrđeni geni koji bi bili odgovorni za osjetljivost.Među gene za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u astmi (“kandidatski geni”) svrstavaju se geni za IL-4 receptor, IL-13, FcR1ß i glutation-S-transferazu te genski grozdovi (klasteri) za IL-4/IL-13, IL-1/IL-1B/IL-1RA/IL-18R, TGFß za IL-4/IL-13, IL-1/IL-1B/IL-1RA/IL-18R, TGFß, TNFgama i dr. Posebno se značenje pridaje genu ADAM33 koji je povezan s bronhalnom preosjetljivošću te vjerojatno s remodeliranjem dišnih putova i progresijom astme.Prema tzv. “higijenskoj hipotezi” izlaganje endotoksinu i drugim bakterijskim proizvodima u ranom razdoblju života štiti od astme,ali u djece koja već imaju astmu (i u odraslih) endotoksin pogoršava bolest.Smatra se da endotoksin potiče izlučivanje citokina i upalne procese pa tako usmjerava dozrijevanje imunosustava u smjeru zaštitne imunosti ili alergije. Endotoksin ostvaruje svoje učinke putem receptora CD14 čije izražavanje određuju genetički faktori. Istraživanje će obuhvatiti 400 djece dobi 6-18 godina s područja Brodsko-Posavske županije koja imaju dijagnosticiranu alergijsku astmu te ih usporediti s 400 djece iste dobi i spola koja nemaju astmu. Ispitanici obiju skupina ispunit će uz pomoć roditelja standardne ISSAC upitnike za astmi. Ispitanicima s verificiranom alergijskom astmom kao i ispitanicima bez astme uzet će se uzorci krvi za genetska i imunološka istraživanja. Ekstrahirat će se leukocitna DNA i obraditi standardnim PCR postupkom. Umnoženi produkti upotrijebit će se za minisekvenciranje te analizirati s obzirom na “kandidatske gene” pomoću mikročipa za 384 uzorka DNA. Iz postelja ispitanika izolirat će se alergeni Dermatophagoides pteronyssinus i endotoksin te pratiti njihova korelacija s genetičkom predispozicijom i izraženošću astmatskog fenotipa.U djece s polimorfizmom gena za IL4 i IFNgama pratit će se ekspresija tih citokina.Rezultati će se analizirati neparametrijskim i parametrijskim statističkim postupcima.Očekuje se identifikacija najčešćih genskih polimorfizama i/ili gena povezanih s astmatskim fenotipom i korelacija genske ekspresije s razinom endotoksina i alergena u stambenom okružju.Dobiveni rezultati mogu pridonijeti identifikaciji rizične djece i prevenciji astme. 

Natrag