zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-3-29
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Metabolički sindrom i akutni infarkt miokarda 
Voditelj: Vjeran Nikolić-Heitzler
Ustanova: Medicinski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Metabolički sindrom je karakteriziran «clusterom» nekoliko klasičnih rizičnih čimbenika koronarne bolesti. Danas je prepoznat kao jedan od glavnih ishodišta ubrzane aterogeneze i posljedične koronarne bolesti. Brojni literaturni podaci su objavljeni o metaboličkom sindromu i koronarnoj bolesti, ali prema do sada dostupnoj literaturi, posebnosti akutnog infarkta miokarda s ST elevacijom (STEMI) u bolesnika s metaboličkim sindromom liječenih primarnom perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) nisu sistematski proučavane. Naša Klinika od 2000. godine liječi bolesnike s akutnim STEMI infarktom metodom primarne PCI u sklopu 24-satnog dežurstva. Godišnje tom metodom liječimo oko 150 bolesnika i do sada smo skupili zavidno iskustvo. Prema našem iskustvu bolesnici s metaboličkim sindromom koji se prezentiraju s akutnim infarktom miokarda s ST elevacijom imaju difuzne lezije koronarnih žila na koronarogramu. Također, ti bolesnici imaju nepovoljniju prognozu, odnosno izraženiju progresiju bolesti poslije akutnog liječenja, te su skloniji razvoju restenoza u stentu. To je vjerojatno odraz proupalnog, kao i protrombotskog stanja koja karakteriziraju metabolički sindrom. Nedavna istraživanja su prokazala inhibitor aktivatora plazminogena-1 (PAI-1), odnosno dinamiku njegova porasta, kao najjači prediktor smrtnog ishoda u bolesnika s akutnim infarktom miokarda. Obzirom da je PAI-1 i u bazalnim uvjetima povišen u bolesnika s metaboličkim sindromom, postavlja se pitanje kakva je njegova dinamika u bolesnika s metaboličkim sindromom i akutnim STEMI infarktom. Do sada u literaturi nismo našli odgovor na ovo pitanje. Glavni cilj istraživanja je usporediti početna obilježja, tijek, progresiju i ishod akutnog STEMI infarkta u bolesnika liječenih urgentnom PCI u našoj Klinici obzirom na prisutnost odnosno odsutnost metaboličkog sindroma. Konkretno, obradit ćemo pitanje proširenosti lezija koronarnih arterija u bolesnika s prvom prezentacijom akutnog STEMI infarkta, dinamiku parametara protrombotskog i proinflamatornog stanja, te prognozu, odnosno učestalost restenoza u „bare metal“ stentovima postavljenim u urgentnim uvjetima kod bolesnika s metaboličkim sindromom.Tim ćemo upotpuniti raspravu o opravdanosti implantiranja „drug-eluting“ stentova u urgentnim uvjetima kod bolesnika s izrazito visokim rizikom od restenoze kao što su bolesnici s metaboličkim sindromom. 

Natrag