zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-26
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Neuroendokrini tumori probavnog sustava i gušterače 
Voditelj: Vanja Zjačić-Rotkvić
Ustanova: Institut za klinička medicinska istraživanja, Klinička bolnica "Sestre Milosrdnice" 
Sažetak: Tumori koji potječu od neuroendokrinih stanica probavnog trakta i gušterače predstavljaju poseban dijagnostički i terapijski izazov. Za razliku od ostalih neoplazmi probavnog sustava, ovi tumori najčešće izazivaju kliničke simptome prekomjerne sekrecije hormona, a ne tumorskog rasta ili invazivnog učinka. Zanimljiva je značajka neuroendokrinih tumora da zadržavaju visokodiferenciranu staničnu funkciju. Tumorske stanice, naime, sadrže sekretorne granule i imaju sposobnost dekarboksilacije aminokiselina, procesa važnog u sintezi monoaminskih neurotransmitora (kao što su dopamin, serotonin, histamin), kao i sinteze peptidnih hormona čime potencijalno ugrožavaju život. Važno je spomenuti da ovi tumori mogu sadržavati i više klonova tumorskih stanica pa je stoga njihov potencijal lučenja različitih produkata velik, a time i mogućnost promjene kliničke slike. Neuroendokrini tumori gušterače, osim sporadičnog javljanja, mogu se javiti i u sklopu multiple endokrine neoplazije I (MEN I). U većini tumora simptomi tumorske hipersekrecije i po nekoliko godina prethode otkrivanju tumora, jer su tumori male veličine, sporog rasta i relativno nedostupni lokalizacijskim dijagnostičkim tehnikama. Klasificiraju se prema tipu stanica od koje potječu ili dominantnom hormonu koji izlučuju. Moguća je i njihova preciznija patohistološka identifikacija putem staničnih antigena (neuron-specifične enolaze, sinaptofizina, kromogranina A i C), za koje se smatra da odražavaju neuralnu diferencijaciju stanice. Budući da je kod gušteračnih endokrinih tumora često nađena i ekspresija alfa lanca humanog korionskog gonadotropina (alfa HCG), on je predložen kao marker malignosti. Maligni potencijal određuje se na osnovi prodora u reginalne limfne čvorove, okolne organe ili u krvne žile. Za postavljanje dijagnoze važan je laboratorijski nalaz povišene koncentracije relevantnih peptidnih hormona u krvi (RIA) ili metabolita monoaminskih neurotransmitora u mokraći. U otkrivanju anatomske lokalizacije nužna je kompjuterizirana tomografija (CT) i/ili endoskopski ultrazvuk abdomena, a ako su tumori premali za vizualizaciju ovim neinvazivnim tehnikama, moguće je učiniti angiografiju ili selektivno uzimanje krvi za hormonske analize. Liječenje ima dva cilja: spriječiti daljnji rast tumora i ukloniti simptome prekomjerne hormonske sekrecije. Ako je tumor lokaliziran spomenutim imaging tehnikama, kirurško je liječenje primarno, drugi pristup je blokirati otpuštanje transmitora oktreotidom. 

Natrag