|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Klinički i biološki pokazatelji generaliziranog anksioznog i paničnog poremećaja |
| Voditelj: |
Đulijano Ljubičić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Generalizirani anksiozni (GAP) i panični poremećaj (PP) su česti neurotski/anksiozni poremećaji karakterizirani pojavom tjelesnih simptoma radi čega se zamjenjuju tjelesnim bolestima. Tijek im je najčešće kroničan, karakteriziran fluktuacijom simptoma, s heterogenom kliničkom slikom. Praćeni su povećanim rizikom za nastanak kardiovaskularnih bolesti uz visok morbiditet i mortalitet. Javljaju se uz druge psihijatrijske poremećaje (depresivni i poremećaji vezani uz zloporabu psihoaktivnih tvari). Dijagnoza GAP-a i PP-a se često postavlja isključivanjem, tek nakon skupih i invazivnih dijagnostičkih postupaka. Etiologija GAP-a i PP-a nije još potpuno poznata. Povezuje se s promjenama neurotransmitorskih sustava, genetskih i psihosocijalnih čimbenika. To je potvrđeno primjenom lijekova koji ostvaruju svoje djelovanje putem tih sustava.
Ciljevi ovog istraživanja su: odrediti etiološke čimbenike i odgovor na liječenje u oboljelih od GAP-a i PP-a, te utvrditi promjene bioloških (serotonin u trombocitima, monoaminooksidaza (MAO) u trombocitima) i genetskih (MAO, katehol-o-metil transferaza, serotoninski prijenosnik, BDNF (prema eng. brain-derived neurotrophic factor) pokazatelja; istražiti čimbenike kardiovaskularnog rizika kod oboljelih (lipidogram, glukoza u serumu, indeks tjelesne mase); pratiti terapijski odgovor na različite antidepresive u skladu sa svjetskim algoritmima za liječenje GAP-a i PP-a.
Hipoteza jest da su biološki (serotonin i MAO u trombocitima) i genetski (MAO, katehol-o-metil transferaza, serotoninski prijenosnik, BDNF) pokazatelji promijenjeni i povezani s promjenama kliničke slike GAP-a i PP-a.
Očekujemo da će rezultati našeg istraživanja pridonijeti boljem razumijevanju etiopatogeneze, tijeka, prognoze i liječenja GAP-a i PP-a.
U istraživanju će se za psihologijske i psihijatrijske testove koristiti procjenske skale: Hamiltonova ocjenska skala za anksioznost, Hamiltonova ocjenska skala za depresiju, Montgomery-Asbergova skala za, te kliničke skale (prema eng. Clinical Global Impression Scale-Severity i Clinical Global Impression Scale-Change), te Karolinska skala za procjenu osobnosti. Za određivanje bioloških pokazatelja koristit će se fluorimetrijske i fotometrijske metode, dok će se za određivanje genskih polimorfizama koristiti metode molekularne genetike (PCR, real time-PCR i RFLP metode).
Važnost predloženog istraživanja bila bi u boljem razumijevanju nastanka i tijeka, te liječenju GAP-a i PP-a. |
|
|
|
|
|
|
|
