|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Klinička farmakologija poremećaja pokreta |
| Voditelj: |
Maja Relja |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Mi predstavljamo jedini istraživački i klinički centar za poremećaj pokreta u Hrvatskoj.
Poremećaji pokreti su česte neurološke bolesti koje zahvaćaju milijune ljudi diljem svijeta te predstavljaju značajan zdravstveni problem posebice u starijih. Parkinsonova bolest (PB) je najučestaliji poremećaj pokreta za koji suprotno Alzheimerovoj bolesti postoji i učinkovita terapija. Produljenjem životnoj vijeka populacije liječnici će se u budućnosti susretati sa sve većim brojeme bolesnika s PB i potrebom duljeg očuvanja njihove kvalitete života (QoL). Motoričke oscilacije za vrijeme dugotrajnog liječenja PB imaju značajan učinak na kvalitetu života bolesnika (mjerljivo specifičnom skalom -PDQ-39). Za to je veoma važno rano prepoznavanje rizične skupine za razvoj komplikacija (primjerice bolesnici s pojavom bolesti u ranoj dobi). Neophodno je istraživanje koje će odrediti učinak i povezanost ne-motoričkih simptoma PB (depresija, poremećaji sna, autonomni poremećaji, bol, umor) na funkcionalni status i kvalitetu života. Neophodno je uključiti kognitivno testiranje uz dosada uobičajene skale za PB (UPDRS i PDQ-39). Iako se kvaliteta života sve više istražuje, gotovo da nema informacija o utjecaju različitog životnog okruženja i spola na kvalitetu života. Primjerice naši bolesnici značajno su lošiji u ispitivanju kognitivnih funkcija ('egzekutivne' funkcije) u odnosu na zdravu populaciju.
Važno je istražiti poremećaje pokreta s poznatom genetskom podlogom (Wilsonova bolest, Huntingtonova koreja) zbog učestalog neprepoznavanja i /ili pogrešne dijagnoze i nedjelotvornog liječenja. Slično je i sa sindromom nemirnih nogu (Restles legs syndrome –RLS) koji je tek od nedavno prepoznat kao najučestaliji poremećaj pokreta i spavanja današnjice s mogućnošću djelotvorne terapije dopaminergičkim lijekovima.
Primjena liječenja botulinum toksinom tipa A (BTX-A) u kliničku praksu 1980 znatno je unaprijedilo liječenje distonije, poremaćaja pokreta karakteriziranog nekontroliranom hiperaktivnošću mišića. Otvorene kao i dvostruko slijepe kliničke studije ukazale su na djelotvornost BTX-A u različitim oblicima glavobolje, radikulopatije – bolnih leđa, mišićnokoštane i neuropatske boli. Nejasan ostaje najdjelotvorniji način kliničke primjene kao i patofiziološki i farmakološki mehanizmi uključeni u djelovanje BTX-A na bol. |
|
|
|
|
|
|
|
