zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2018-11-14
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije 
Voditelj: Anica Nazor
Ustanova: Staroslavenski institut , Zagreb 
Sažetak: Crkvenoslavenski jezik na kojem je od 12. do 16. stoljeća (negdje i duže) sačuvano čitavo bogatstvo rukopisa (kod Hrvata i tiskanih knjiga) i zapisa, na kojem su nastala mnoga literarna djela – prijevodna i originalna djela stručne literature – u navedenom je razdoblju funkcionirao kao kulturni jezik Slavena. Taj jezik nije dobio punu leksičku obradbu unatoč tomu što postoje neke pojedinačne obradbe (Vostokov, Daničić, Sreznjevski). Stoga je s pravom u Moskvi 1958. godine na IV. međunarodnom kongresu slavista pokrenuta inicijativa da se započne s pripremama Rječnika crkvenoslavenskog jezika svih redakcija. Staroslavenski institut u Zagrebu proveo je u djelo moskovsku inicijativu i započeo rad na ekscerpiranju glagoljskih izvora za Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Izabran je korpus izvora koji u potpunosti – u cjelini i u pojedinostima - odražava crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije, u prvom redu njegovo leksičko blago. Pri sastavljanju korpusa izvora vodilo se računa o tome da u njemu budu zastupljeni tekstovi svih vrsta. Stoga korpus obuhvaća sve hrvatskoglagoljske fragmente do kraja 13. stoljeća (apostola, misala, brevijara, homilija, apokrifa i legendi), najpotpunije (i najstarije) rukopise glagoljskih misala, brevijara, rituala, psaltira i pojedine dijelove glagoljskih zbornika (priloge na crkvenoslavenskom jeziku). Svi su izvori ekscerpirani iz kopija glagoljskih originala. Rječnik je višejezičan. Riječ (natuknica) dolazi u hrvatskocrkvenoslavenskom normaliziranom obliku. Značenja se prevode na hrvatski i engleski jezik, potkrjepljuju citatima iz glagoljskih izvora, dodaju se grčke i latinske paralele. Rječnik će uvelike olakšati i unaprijediti istraživanja još neistraženih hrvatskih glagoljskih biblijskih, apokrifnih, liturgijskih i književnih crkvenoslavenskih tekstova, kojih Hrvati imaju u obilju. Ekscerpirana građa za Rječnik već uvelike služi kao temelj za pripremu gramatike hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika. Po načinu kako je obrađena građa u dosadašnjim svescima, Rječnik je ocijenjen u domaćoj i međunarodnoj javnosti kao «jedinstveno leksikografsko djelo», kao «događaj značajan ne samo za paleoslavenistički studij već i za slavensku filologiju u cijelosti» i sa željom da «taj dugotrajni i mukotrpni leksikografski poduhvat bude u dogledno vreme i završen». 

Natrag