zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2019-8-21
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Konstitucionalizam i legislatura: tendencije hrvatskog parlamentarizma 
Voditelj: Arsen Bačić
Ustanova: Pravni fakultet, Split 
Sažetak: - Konstitucionalizam prosperira u diobi vlasti. Tamo gdje je vlast podjeljena između institucija, institucije imaju interes da održe jasne pravne granice i podršku neutralnim arenama za razrješavanje međuinstitucionalnih sukoba. Dok predsjednički sustav s rigidnom diobom vlasti daje jaki konstitucionalizam, parlamentarizam s fuzijom vlasti otvara dileme o konstitucionalizmu. Kako je u njemu parlament jedini legitimni element u političkom sustavu – zašto bi većina u legislaturi željela ograničiti svoju vlast? Konstitucionalizam tako postaje isključivo verbalno oružje parlamentarne opozicije. Političari se pozivaju na ustav samo onda kada im oslabi politički utjecaj. - Hrvatska je demokratska država koja se sve ozbiljnije suočava s pitanjima konstitucionalizma. Potonja se posebno prelamaju preko ustavne pozicije i uloge hrvatske legislature. Prije pomaka prema jačanju parlamentarizma, parlament je pokazivao povećani interes za temeljitu ustavnu reformu. Ključno pitanje uloge predsjednika u formiranju vlade bila je razriješena na samom početku ustavnih promjena. Da li je nakon ustavnih promjena parlamentarna većina izgubila interes za jačanjem konstitucionalizma? Postoji li jaki interes parlamenta da reformu dovede do kraja? Hrvatska se prije kreće pravcem dogovaranja političkih stranaka nego pravcem formalne ustavne promjene. Naša je postavka da su nacionalne legislature ključni igrači u procesu ustavne promjene. U parlamentarnim sistemima, parlamenti su efektivni veto igrači: ustavne promjene su nemoguće ukoliko parlamentarna većina takvim promjenama ne želi dati podršku. No, hrvatsko iskustvo (1990-2005) pokazuje da je parlamentarna većina zainteresirana za promjene samo dotle dok one označuju formalno slabljenje diobe vlasti a što uistinu označuje manje konstitucionalizma u zbiljskoj politici. Tezu potvrđuju i komparativna iskustva (npr. nordijske zemlje ). - Adaptacija legislature zahtjevima novoga konstitucionalizma. - Proces ustavnih amandmana i sadržaj legislative upućuje na odnos legislature prema konstitucionalizmu nacionalnog i međudržavnog predznaka. -Odnos hrvatske legislature prema konstitucionalizmu ostaje krucijalno pitanje ustavnopravnog razvoja RH. Istodobno, razvoj EU neminovno otvara nova pitanja glede diobe političkih vlasti. Projekt potiče angažman legislature na planu jačanja konstitucionalizma, a posebno osmišljavanja nove uloge i mjesta legislature u obrani ustavnog identiteta u eri postnacionalnog konstitucionalizma. 

Natrag