zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2019-8-21
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Kaznenopravni aspekti pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 
Voditelj: Zlata Đurđević
Ustanova: Pravni fakultet, Zagreb 
Sažetak: EU je otvorila pristupne pregovore s RH tijekom kojih je država kandidatkinja dužna uskladiti svoj pravni poredak s acquis communautaire. Kazneno pravo je dio nacionalnog pravnog poretka koji se smatra jezgrom nacionalnog suvereniteta. Država ima monopol nad ius puniendi, a njezina demokratska zakonodavna procedura daje legitimitet primjeni državne prisile nad pojedincem. Iako EU kao zajednica država ne ispunjava niti jedan od navedena dva obilježja, njezin pravni poredak sadrži brojne propise i mehanizme kojima u bitnoj mjeri određuje sadržaj kaznenopravnih poredaka država članica. Mehanizmi utjecaja na nacionalno kazneno pravo razvili su se još u Europskoj zajednici, ali normativni razvoj kaznenopravne stečevine započeo je nakon Ugovora iz Maastrichta iz 1992., a intenzivirao se nakon Ugovora iz Amsterdama iz 1997. kada je predmet trećeg stupa EU postala isključivo kaznenopravna suradnja. U zadnjih nekoliko godina, kazneno pravo je postalo jedno od najpropulzivnijih normativnih područja EU. Proces erozije jednog od posljednjih bastiona nacionalnog suvereniteta u EU, biti će završen ratifikacijom Ustava EU od svih država članica, kojim se dio kaznenopravnih ingerencija prenosi na supranacionalna tijela Unije dodjeljujući im ovlasti propisivanja kaznenih djela i sankcija te uspostavljanja europskih ustanova kaznenog progona kao što je Europski tužitelj. RH je u postupku pridruživanja obvezna uskladiti svoje pravo s kaznenopravnim zahtjevima pravne stečevine EU, a kao država članica imati će mogućnost i obvezu sudjelovati u stvaranju i razvijanju njezinog kaznenopravnog poretka. Pretpostavke za to su poznavanje europskog kaznenog prava, spremnost na političke kompromise i odustanak od isključive nacionalne percepcije kaznenog prava. Predmet istraživanja je europeizacija hrvatskog kaznenopravnog sustava kroz njegove komponente: kazneno pravo, kazneni postupak i međunarodna kaznenopravna pomoć. Pretpostavka potpune i ispravne implementacije kaznenopravne stečevine je poznavanje sadržaja i pravnih učinaka pravnih izvora EU koji su relevantni za kazneno pravo. Nakon analize izvora europskog kaznenog prava, istraživanje ispituje pretpostavke za usklađivanje hrvatskog kaznenopravnog poretka u tri aspekta: harmonizacija hrvatskog materijalnog kaznenog prava s propisima EU, implementacija načela uzajamnog priznanja sudskih kaznenih odluka država članica, uključivanje policijskih i pravosudnih tijela RH u kaznenopravnu suradnju u EU. 

Natrag