zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2019-12-14
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Harmonizacija građanskog procesnog prava s pravnim sustavom Europske unije 
Voditelj: Mihajlo Dika
Ustanova: Pravni fakultet, Zagreb 
Sažetak: Ključne polazišne osnove. Problem kvalitete i efikasnosti rada hrvatskog pravosuđa je jedan od ključnih problema s kojima se Republika Hrvatska suočava u procesu pristupanja Europskoj uniji. Taj se problem s aspekta građanskoga pravosuđenja postavlja u osnovi dvojako – prvo, kao pitanje primjerenosti hrvatskog organizacijskog građanskog procesnog prava standardima Europske unije, i, drugo, kao pitanje primjerenosti hrvatskog funkcionalnog građanskog procesnog prava tim standardima. Ciljevi i hipoteza. U Republici Hrvatskoj je nužno nastaviti s reformom građanskog procesnog prava radi njegove daljnje harmonizacije i eventualno harmonizacije s pravom Europske unije. U tom smislu bit će nužno istražiti važeće uređenje hrvatskog građanskog procesnog prava radi: - definiranja načina uvođenja odnosno proširenja službe „pravoskrbnika“ (Rechtspflegera) u pojedinim građanskim sudskim postupcima; - određenja granica, mogućnosti i načina daljnje dejudicijalizacije građanskoga pravosuđenja u smislu prenošenja određenih stvari iz sudske nadležnosti u nadležnost javnih bilježnika, odnosno (u ovršnom postupku) tzv. sudskim ovršiteljima; - impostacije znanstvene osnove za dalnji razvitak alternativnih metoda rješavanja sporova, u prvom redu arbitraže i mirenja; - revizije normi o međunarodnoj i mjesnoj nadležnosti u pojedinim sudskim postupcima, o prekograničnom stečaju, o nespornim ovršnim naslovima itd. radi njihove harnomizacije s pravom Europske unije; konačnog cjelovitog normativnog uređenja izvanparnične jurisdikcije radi pripreme prvog hrvatskog Zakona o izvanparničnom postupku; - općeg poboljšanja kvalitete i učinkovitosti parničnog postupka kroz analizu učinka dosadašnjih reformi (posebno Novele Zakona o parničnom postupku iz 2003.) i planiranja mogućih budućih reformi, posebno u pravcu jačanja elemenata planiranja i koncentracije postupka te jačanje elemenata kontradiktornosti u žalbenom postupku u svrhu osiguranja jamstava poštenog suđenja u razumnom roku. Očekivani rezultati. Na teorijskoj razini utvrdile bi se primjenom komparativističke metode razlike između hrvatskog uređenja i onoga Europske unije te bi se impostirale premise za moguću harmonizaciju hrvatskoga prava s pravom Europske unije. Na provedbenoj razini moglo bi se očekivati izravno korištenje rezultata postignutih na teorijskoj razini istraživanja u pripremi odgovarajućih legislativnih instrumenata kojima bi se ostvarila ta harmonizacija. 

Natrag