|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Pravni sistem: temeljni problemi |
| Voditelj: |
Ivan Padjen |
| Ustanova: |
Fakultet političkih znanosti, Zagreb |
| Sažetak: |
Problemi hrvatskog prava, nar. nerješeni sudski predmeti, proizlaze ne samo iz izvanpravnih interesa nego također iz samoga hrvatskog prava. Još je uvijek uglavnom primitivno po tom što se sastoji gotovo u cjelini od primarnih pravila što nameću dužnosti te podčinjaju građane državi naređujući im da nešto čine ili ne čine, npr. da plate poreze ili ne troše drogu. Hrvatsko pravo je i birokratsko po tom što je provođeno uglavnom od javne uprave sa širokom diskrecijom. U posljednjih šezdeset godina Hrvatska nije niti pokušala kodificirati opći dio građanskog zakona, tj. načela primijenjiva na sva ostala pravila najvažnije grane hrvatskog prava. Nema niti jedne monografije o izvorima hrvatskog rpava ili makar novijeg članka napisanoga od hrvatskog autora koji bi definirao izvor prava. Ne iznenađujuće, hrvatski suci primijenjuju samo načela prava koja su kodificirana, kojih je malo, tako dopuštajući slovo da nadvlada duh zakona.
Hrvatskoj je potreban moderan pravni sistem prilagođen pravnim sistemima europskih integracija. Moderno rpavo je provođeno od sudova koji slijede duh baš kao i slovo zakona. Moderno pravo je sistem, tj. koherentan skup pravila koja pružaju predvidiva rješenja za najveći dio sukoba. Predvidiv je zbog toga što se sastoji8 od brojnih sekundarnih pravila, tj. pravila o pravilima. Ukljujčuju pravne izvore, tj. pravila što kažu gdje naći ostala pravila, i pravna načela (i vrijednosti), tj. pravila kja kažu kako primijeniti ostala pravila.
Važan je razlog zbog kojega Hrvatska nema moderno pravo je to što je pravni sistem teorijska konstrukcija. Teško može biti napravljena bez profesora prava, nar. onih koji izučavaju i podučavaju teoriju prava. Ta je disciplina cvala u Hrvatskoj u 1970.-ima i 1980.-ima. Međutim, rat i tranzicija promijenili su prioritete. Ovaj projekt okuplja skupinu teoretičara prava iz tri fakulteta da istražuju svoj središnji problem po prvi put nakon jedanaest godina.
Projekt je podijeljen u slijedeće teme: (1) povijest i narav pravne znanosti; sastojci prava; sudačko rasuđivanje; temeljna prava (vjerska, akademska, sudska); suvremeni pravni poreci, uključiv pravne sustave. Iako projekt ne može iscrpsti svoj predmet treba dati važan doprinos kako stvaranju obuhvatne teorije pravnog istema tako i modernizaciji hrvatskog prava ne europskim temeljima. |
|
|
|
|
|
|
|
