|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Medijska kultura u suvremenoj Hrvatskoj: pluralizam medija i medijske politike |
| Voditelj: |
Zrinjka Peruško-Čulek |
| Ustanova: |
Fakultet političkih znanosti, Zagreb |
| Sažetak: |
Mediji nam daju „znakove o prirodi društvene stvarnosti, o temama koje nas okupiraju, i o klimi javnog mnijenja“. Mediji su akteri društvene konstrukcije, a njihovu ulogu treba promatrati u međuodnosu tekst-kontekst koji je „postao paradigmatski za medijske studije u posljednjem desetljeću“. Komunikacijski mediji (masovni i novi mediji) danas imaju jednu od ključnih uloga u funkcioniranju suvremenih demokratskih društava, a o njihovoj kvaliteti ovisi i konstrukcija društvenih vrijednosti i društva samog. Kvalitetan medijski sustav je slobodan, raznolik i pluralističan, a razvija se pod utjecajem nacionalne i međunarodnih (prvenstveno EU i Vijeće Europe) medijskih politika, te globalnih medijskih trendova koji uključuju digitalnu konvergenciju, liberalizaciju tržišta, transnacionalnu medijsku koncentraciju, što dovodi i do povećane komercijalizacije medijskih sadržaja, te fragmentacije publika.
Istraživanje će sustavno i dugoročno analizirati najvažnije elemente strukture, sadržaja i razvojnih trendova medijskog sustava i institucija, medijske politike, medijskih programa i medijskih publika u Hrvatskoj. Glavni rezultati istraživanja bit će u evaluaciji kvalitete medijskog sustava i medijske politike, te u definiranju karakteristika medijske kulture u Hrvatskoj kao odrednice njezinog suvremenog identiteta. Raznolikost i pluralizam medijskog sustava u središtu su europskih medijskih politika, a istraživanje će obuhvatit ovu temu kroz tri povezana modula:
? analizu hrvatske medijske politike u komparativnom europskom i globalnom kontekstu promjena u medijskim politikama;
? analizu strukturalne raznolikosti i pluralizma medijskog sustava kroz analizu medijskog tržišta i medijskih žanrova;
? analizu unutarnje raznolikosti i pluralizma medijskih sadržaja (posebno u svjetlu političke ne/pristranosti i stereotipizacije) te njihovu recepciju kod publike.
Kritičkom empirijski i teorijski utemeljenom analizom u komparativnom kontekstu europskih i svjetskih znanstvenih spoznaja i razvojnih trendova istraživanje želi pridonijeti pozitivnoj ulozi medija u demokratskoj konsolidaciji Hrvatske, te u razvoju hrvatske medijske politike u skladu s europskim medijskim politikama (kako u smislu harmonizacije s acquis-om u audiovizualnom sektoru EU, tako i s medijskom politikom Vijeća Europe). |
|
|
|
|
|
|
|
