|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Identitet Drugih u Republici Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Jasenka Kodrnja |
| Ustanova: |
Institut za društvena istraživanja , Zagreb |
| Sažetak: |
-Kontroverze pojmova drugost i Drugi prisutne su tijekom povijesti filozofije i znanosti od razdoblja Antike do danas. Divergentna značenja ovih pojmova iskazuju se kroz različitost ili manju vrijednost. Tijekom povijesti filozofije i znanosti sustav binarnih diobi: prvo- drugo, forma-materija, duh-povijest, muško-žensko konstruira dualističku sliku svijeta utemeljenu na razlikama koje pretpostavljaju asimetriju, nejednakovrijednost, dominaciju Prvih i subordinaciju Drugih. Filozofija postmoderne i postfeminizma problematizira cjelokupnu zgradu znanja Zapada i vrši dekonstrukciju pojmova drugost i Drugi.
-Polazimo od hipoteze da društveni položaj Drugih (koji je kontroverzan) utječe na njihov osobni i grupni identitet, pa između ostaloga obilježava i hrvatski identitet. Ciljevi će biti realizirani odgovorima na postavljene hipoteze. U podhipotezama obrađuju se različite značajke drugosti: 1.dominacija jakih subjekata, pripisana slabost Drugih, te njihovo isključenje, 2. otvorenost prema Drugima i emancipatorski trendovi, 3. utjecaj globalnih, nacionalnih, lokalnih i individualnih identiteta kao odrednica identiteta Drugih, 4. nove značajke identiteta (pomičnost, fragmentarnost, izbor) kao iskaz identiteta Drugih.
-Očekujemo da će se drugost i kategorije Drugih pokazati kao važne značajke hrvatskog identiteta. Naročito ćemo se usmjeriti na suprotne i paralelne procese, njihovo ispreplitanje kao i proces dekonstrukcije.
-Drugi će se obraditi obzirom na: rod (žene), nacionalnost (manjine), geografsko podrijetlo (imigranti), radni status (nezaposleni), stambeni status (osobe neriješenog stambenog statusa), zdravstveni status (invalidi), seksualnu orijentaciju (homo/transseksualne osobe). Indikatori identiteta bit će: materijalni položaj, politički utjecaj i ugled, kulturalne i simboličke značajke, te predodžbe identifikacije. Metode prikupljanja podataka bit će: sekundarne analize, intervjui, biografska metoda i analiza sadržaja medija.
-Danas je čitav svijet suočen s fenomenom drugosti ili krizom jakog dominantnog smjera (kapitala, uzora koji se nameće), Hrvatska također. Ta kriza na globalnoj razini potiče velike razlike između bogatih i siromašnih, zemalja Zapada i ostalog svijeta, sukobe, ratove, rodnu (spolnu) diskriminaciju. Dominacija Prvih nad Drugima se nastavlja, no prisutan je i proces dekonstrukcije koji pretpostavlja otvorenost prema Drugima, kao i afirmaciju nenasilnosti, prava na razliku, ravnopravnosti, tolerancije, jednakovrijednosti. |
|
|
|
|
|
|
|
