|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Vojna kultura i identitet Oružanih snaga Republike Hrvatske |
| Voditelj: |
Ozren Žunec |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Premda su neka istraživanja o Oružanim snagama Republike Hrvatske (OSRH) već ranije bila sprovedena, temeljita raščlamba međusobnih odnosa između OSRH, hrvatskog društva i međunarodnog političkog konteksta još uvijek predstavlja deziderat. Ta je potreba prisutna kako s aspekta znanstvenog istraživanja, tako i iz perspektive donošenja odluka i politike.
Naša je namjera da koristeći različite istraživačke metodologije ispitamo nekoliko izabranih pitanja koja se tiču odnosa OSRH i hrvatskog društva:
• Kako društvo utječe na vojnu kulturu i identitet oružanih snaga?
• Koliko je vojna kultura odnosno identitet oružanih snaga sličan ili različit od kulture i identiteta hrvatskoga društva?
• Kako oružane snage utječu na hrvatsko društvo?
U istraživanju ćemo:
A. Analizirati vojnu kulturu i identitet oružanih snaga, njihovu transformaciju i promjene.
B. Usporediti oružane snage i društvo polazeći od normi, vrijednosti i političke kulture odnosno identiteta.
C. Analizom vojnih (militariziranih) prostora odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri vojne aktivnosti utječu na društvo u cjelini.
Naša je glavna pretpostavka da se mogu razlučiti tri faze transformacije organizacijskog identiteta i kulture OSRH. Prva se faza odvijala u vrijeme Domovinskoga rata, druga je počela nakon njegova svršetka, a treća je počela 2000. godine ulaskom Hrvatske u program Partnerstvo za mir.
Glavna je svrha istraživanja u postizanju razumijevanja utemeljenja i transformacija OSRH, odnosno artikulacije relevantnih dimenzija vojnog identiteta i kulture – slike koju organizacija ima o samoj sebi, percepcije društvenog prestiža, profesionalne slike ("ratnici ili čuvari mira"), motiva koji utječu na izbor vojne profesije, vrijednosne orijentacije, zadovoljstvo na poslu, socio-ekonomski aspekti itd.
Dodatni ciljevi projekta jesu ustanovljavanje razmjerno osiguranog fundamenta oslonjenog na empirijski materijal, na temelju kojeg bi se mogle razvijati buduće strategije i lokalna politika uprave i upravljanja vojnim objektima i zemljištima. Jedan od središnjih problema Hrvatske koji se odnosi na upravljanje vojnim zemljištem i objektima odnosi se na napuštene vojne prostore i potrebu osmišljanja strategije konverzije.
Očekujemo da ćemo za pet godina prikupiti mnogo empirijskih podataka i to anektiranjem kadeta OSRH kao i časnika koji su u OSRH prešli iz JNA, te etnografskim istraživanjem vojnih prostora, uključujući intervjue s poznavateljima prilika i analizom različitog pisanog materijala. |
|
|
|
|
|
|
|
