zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-4-24
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Klamidioza ptica i sisavaca 
Voditelj: Ksenija Vlahović
Ustanova: Veterinarski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Klamidioza je bolest od koje obolijeva čovjek, većina domaćih sisavaca i preko 469 vrsta ptica. Zoonoze uzrokovane ovim mikroorganizmima ishod su izravnog dodira s oboljelim i uginulim domaćim i divljim životinjama. Pojedine vrste, osobito Chlamydophila (Cp.) psittaci i Cp. abortus poznate su kao uzročnici lako prenosivi sa životinja na ljude (zoonoze). Jedinstven životni ciklus ove unutarstanične bakterije uključuje zarazni izvanstanični i parazitarni unutarstanični ciklus, što je otežavajuća okolnost u kontroli ove bolesti. Kao unutarstanični mikroorganizam, izbjegavanjem imunog odgovora domaćina često uzrokuje prikrivene infekcije. Ostvarenim mikrobiološkim i imunološkim dokazom bakterija Chlamydophila sp. u nekih vrsta domaćih preživača (govedo, ovca i koza), divljih ptica te ljudi, dokazali smo da je klamidioza prisutna u Hrvatskoj (Vlahović i sur., 2000; Vučemilo i sur., 2003; Vlahović i sur., 2004; Pavlak i sur., 2005). S epidemiološkog motrišta ti su nalazi važni za razumijevanje etiologije bolesti u životinja kao što daju i uvid u mogućnost da se tim uzročnikom inficiraju ljudi, posebice od kućnih ljubimaca. CILJ predloženog istraživanja je spoznati imunogena svojstva te mehanizme patogenosti novootkrivenih vrsta klamidija u sisavaca i brojnih vrsta divljih životinja, posebice ptica. U tom smislu posebna pozornost pridat će se uvođenju, razvoju i poboljšanju postupaka za dijagnosticiranje klamidioze u životinja. Postavljeni ciljevi rezultirali bi: 1. podacima o upoznavanju proširenosti tih infekcija u Hrvatskoj s mogućnošću njihova liječenja i imunoprofilakse; 2. boljim razumijevanjem kliničke raznolikosti očitovanja klamidioze u različitih vrsta životinja; 3. izravnim dokazivanjem klamidija u uzorcima tkiva, što će omogućiti njihovu praktičnu primjenu u dijagnostici; 4. izvedbom seroloških postupaka i izravnim dokazom uzročnika: neizravnom i izravnom imunofluorescencijom, imuoenzimnim testom, reakcijom vezanja komplementa, enzimnoimunim testom i lančanom reakcijom polimeraze; 5. izdvajanjem uzročnika na kulturi stanica ili embrijima kokošjih jaja. Posebno ističemo, svi uporabljeni postupci u skladu su s preporukama Međunarodnog ureda za epizootije. Istraživanja će općenito poboljšati dijagnostičke standarde klamidioze u Hrvatskoj, a sakupljeni dijagnostički podaci poslužiti će kao preporuka za unapređenje gospodarenja, kontrole i profilakse infekcija klamidijama u životinja. 

Natrag