|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Epidemiološka i patogenetska obilježja autoimunih bolesti u Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Nada Čikeš |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Autoimune bolesti obuhvaćaju 3-5% populacije, nastaju kao posljedica međudjelovanja nasljednih i okolišnih čimbenika. U ovom programu studirat će se epidemiološka obilježja sistemskog eritemskog lupusa (SLE), multiple skleroze (MS) i upalnih bolesti crijeva (IBD), a temeljit će se na dosadašnjim istraživanjima. Upotrijebit će se postojeći izvori podataka registra oboljelih od upalne bolesti crijeva, baze hospitaliziranih bolesnika i umrlih, prikupljat će se klinički podaci iz ustanova uključenih u program, izravno upitnicima, anketama i terenskim istraživanjima. Incidencija i prevalencija bolesti će se računati standardnim metodama. Za regionalnu distribuciju bolesti će se koristiti metoda mapiranja standardiziranih i prilagođenih stopa specifičnog mortaliteta i hospitalizacija.
U istraživanju SLE i MS primijenit će se najsuvremenije rutinski dostupne metode genetičkih istraživanja - izolacija RNA, analiza genske ekspresije cijelog genoma DNK čipovima, odabir gena kandidata za biomarker te analiza statistički značajno promijenjenih signalnih puteva"gene set enrichment "-analizom.
U istraživanju patogeneze autoimunih bolesti, primijenit će se i analiza fenotipskih obilježja regulatornih i izvršnih T- stanica. Istražit će se uloga regulatornih stanica T u trudnoći s nepovoljnim ishodom u bolesnica sa SLE. Uz istraživanje regulacijskih T-stanica u bolesnika s demijelinizacijskim bolestima određivat će se imunološki markeri npr. anti-MOG ili NMO-IgG protutijela.
U bolesnika s IBD istraživat će se alelne varijante gena K ras i mutacija p53, Rb i APC te mikrosatelitne nestabilnosti u normalnoj sluznici PCR-RFLP analizom. Ispitivat će se alelne varijante TPMT i polimorfizam NOD2 gena.
U bolesnika sa Sjoegrenovim sindromom će se ispitivati polimorfizam gena citokina, serotoninergičkih puteva, CXP17-DHEAS, određivat će se ENA, citrulinska protutijela, Bcl2 i Bax, FAS i FasL. U analizi malih žlijezda slinovnica će se upotrijebiti APAAB i LSAB uz standardne citološke odnosno histološke analize. U bolesnika s reumatoidnim artritisom (RA) će se određivati citokinski profil seruma i sinovijalne tekućine, koncentracija pojedinih metabolita i NO. U procjeni učinaka kortikosteroida na razvoj osteoporoze i vertebralnih fraktura u bolesnika s RA, usporedit će se denzitometrijske i standardne radiološke nalaze grudne i slabinske kralježnice te analizirati laboratorijske pokazatelje koštane pregradnje.
|
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
