|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji programa |
| Program: |
Hrvatski identitet, socio-kulturni razvoj i globalizacija |
| Voditelj: |
Snježana Čolić |
| Ustanova: |
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb |
| Sažetak: |
Jedna od glavnih hipoteza ovoga programa je da procesi globalizacije (i euroatlantskih integracija) snažno utječu i determiniraju hrvatske socio-kulturne procese. Iz nje proizlaze i temeljna svrha i cilj programa: istražiti promjene hrvatskog društva i kulture tj. različite aspekte i sastavnice hrvatskog socijalnog i kulturnog identiteta u navedenom kontekstu. Preciznije, istražit će se utjecaj procesa globalizacije i euroatlantskih integracija na hrvatsko društvo i kulturu preko: promjena vrijednosti i nacionalne solidarnosti, procesa marketizacije i komodifikacije, promjena nacionalnog kulturnog identiteta, multikulturalnosti i socio-kulturnog (integralnog) i održivog razvoja. Posebno će se istražiti transformacije u religijskoj dimenziji hrvatskog identiteta, kao i njegova mediteranska komponenta. U okviru toga nastoji se ukazati na važnost ravnoteže globalnog i lokalnog tj. egzogenog i endogenog razvoja i odrediti vlastiti razvojni socio-kulturni identitet kako bi se izbjegao onaj uvriježeni diskurs koji razvoj vidi isključivo kao ekonomsku kategoriju. Naime, danas sveprisutni projekt slobodnog tržišta ne predstavlja model prirodnog društveno i kulturno ukorijenjenog razvoja. Naprotiv, on spriječava legitimne oblike razvoja prilagođene kulturama, tradicijama i potrebama posebnih društava. Takove aspiracije želi se legitimizirati globalizacijskim procesima. Međutim, sam održivi razvoj ima smisla samo unutar solidarnog gospodarstva i globalizacije solidarnosti koji nisu vođeni profitom. To nameće potrebu osmišljavanja koncepata kulture održivosti i održivog razvoja koji se prvenstveno interpretiraju kao sposobnost socijalnih aktera da kreativno reproduciraju kulturnu baštinu kao izvor održiva življenja, odnosno kao sposobnost očuvanja i stvaranja „razlika“ koje tvore identitet hrvatskog društva i kulture. S druge strane, globalizacija je djelovala „pluralizirajuće“ na identitete, otvarajući raznovrsne mogućnosti i nove pozicije identifikacije. Pri tome valja imati na umu da će se struktura hrvatskog identiteta, povijesni procesi njegovog oblikovanja kao i njegov sadašnji i budući socio-kulturni razvoj, kretati između samoodređenja i integracija u euroatlantske i globalizacijske procese. |
|
|
|
|
|
|
Prihvaćeni projekti u programu
|
|
|
|
| Redni broj |
Voditelj |
Naziv projekta |
|
|
|
|
|
|
